U Republici Hrvatskoj uspostavljena je kvotna obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom, a obveznici su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika.

Oni su dužni na primjerenom radnom mjestu, u primjerenim radnim uvjetima zaposliti osobe s invaliditetom, i to u visini od 3 posto u odnosu na ukupan broj zaposlenih na temelju kojih se utvrđuje kvota, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.

Obveza kvotnog zapošljavanja može se osim zapošljavanja ispuniti korištenjem zamjenske kvote, plaćanjem novčane naknade radi nezapošljavanja osobe s invaliditetom te kombinacijom navedenih načina.

Lani 11.414 zaposlenih

Alen Kolar, pomoćnik ravnateljice za sustav zapošljavanja osoba s invaliditetom u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) navodi kako se na mjesečnoj razini evidentira nešto manje od 9000 poslodavaca koji su obveznici kvotne obaveze.

“Nešto više od polovice obveznika obvezu ispunjava isključivo plaćanjem novčane naknade, dok ostali broj obveznika obvezu ispunjava zapošljavanjem osoba s invaliditetom, zamjenskom kvotom, odnosno kombinacijom s ili bez plaćanja novčane naknade”, kaže Kolar i ističe kako se posljednje dvije godine osjeća sve veći senzibilitet poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom.

“Raste broj zapošljavanja osoba s invaliditetom, kao i broj ispunjenja kvotne obaveze na zamjenski način, što također rezultira sve većim brojem zapošljavanja osoba s invaliditetom kod neobveznika kvotne obveze.

Primjera radi, 31. prosinca. 2016. u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom evidentirana je 10.231 zaposlena osoba s invaliditetom, dok je 31. prosinca. 2020. evidentirano 11.414 zaposlenih osoba s invaliditetom”, ističe Kolar i navodi kako su u 2017. godini imali 266 najava zamjenske kvote, a u 2020. godini imaju ih gotovo 1500. Rast je znatan s daljnjom rastućom tendencijom.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Raste i broj stipendija za školovanje osoba s invaliditetom što je svakako i više nego motivirajuće i za same osobe s invaliditetom, za njihovu daljnju integraciju u društvo. Kolar ističe kako uz povećano zapošljavanje raste i broj poslodavaca korisnika poticaja, a sukladno tome povećavaju se i iznosi isplaćenih sredstava za pojedine vrste poticaja.

Zavod je u 2020. za zapošljavanje osoba s invaliditetom poslodavcima isplatio ukupno 109.709.969 kuna poticaja, za 476 poslodavaca koji zapošljavaju 1513 osoba s invaliditetom.

“Kao glavni uzrok porasta zapošljavanja osoba s invaliditetom možemo istaknuti provođenje aktivnosti Zavoda u svrhu senzibilizacije poslodavaca prema zapošljavanju osoba s invaliditetom i informiranje poslodavaca o dostupnim poticajima Zavoda, čime se potiče održivost zaposlenosti i dodatno zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Bitno je naglasiti kako se oblici poticaja za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kroz provedbene propise kontinuirano dorađuju, kako bi bili dostupniji poslodavcima te omogućili zapošljavanje i održavanje zaposlenosti što većeg broja osoba s invaliditetom”, kaže Kolar.

Izdavanje priručnika

Tako je od 1. siječnja 2021. na snagu stupio novi Pravilnik o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom kojim je proširena mogućnost korištenja određenih vrsta poticaja za veći broj poslodavaca, odnosno za veći broj zaposlenih osoba s invaliditetom.

Uz to, osnovica izračuna za subvenciju plaće osoba s invaliditetom sada je bruto I iznos plaće osobe s invaliditetom, a ne više minimalna bruto plaća određena posebnim propisom za pojedinu godinu.

Uz određene izmjene, također su uvedena i dva potpuno nova oblika poticaja za sufinanciranje troškova prijevoza osoba s invaliditetom i sufinanciranje troškova rada stručnih radnika i radnih instruktora u integrativnim radionicama i zaštitnim radionicama.

Iz ZOSI-ja poručuju kako su poslodavci iz godine u godinu sve bolje upoznati s mogućnostima korištenja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom.

“Naša dosadašnja iskustva u radu s poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ukazala su na činjenicu, kako je poslodavcima potrebna sustavna i kontinuirana podrška u planiranju i izvedbi prilagodbe radnog mjesta te podrška prilikom uključivanja osobe s invaliditetom u radno okruženje.

Iz ovog je razloga Zavod 2018. godine započeo s izdavanjem priručnika s preporukama za razumnu prilagodbu radnog mjesta koji ima višestruku namjenu. On je, osim poslodavcima, namijenjen i stručnjacima koji rade u području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom te samim osobama s invaliditetom koje se žele uključiti u svijet rada ili su već zaposlene”, ističe Jasenka Sučec, pomoćnica ravnateljice za profesionalnu rehabilitaciju u ZOSI-ju.

U objavljenom prvom dijelu priručnika opisane su mogućnosti za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada za 10 različitih medicinskih stanja zbog kojih osobe s invaliditetom mogu imati različite poteškoće i ograničenja pri radu na svojim radnim mjestima.

Uz navedene bolesti, poremećaje i oštećenja aktualno izdanje Priručnika sadrži i poglavlje ‘Poteškoće u kretanju – korištenje invalidskih kolica’. Tu su i poglavlja Oštećenje sluha, Oštećenje vida i Poteškoće u kretanju te Psihički poremećaji.

U drugom izdanju Priručnika, koji je objavljen 2019. godine, opisane su mogućnosti za prilagodbu radnog mjesta i uvjeta rada za novih šest različitih medicinskih stanja, a treći dio koji je trenutno u pripremi za tisak obuhvaća devet novih medicinskih stanja.

“Važno je napomenuti kako osobe s određenom vrstom oštećenja, poremećaja ili bolesti mogu imati različite teškoće u funkcioniranju, a stupanj ograničenja i funkcioniranje osobe varira među pojedincima. Ista dijagnoza nužno ne mora značiti i potpuno jednako funkcioniranje ili prilagodbu radnog mjesta.

Stoga je i kod prilagodbe radnog mjesta vrlo važno primjenjivati individualni pristup prema svakoj osobi, uvažavajući pritom njene specifičnosti. Osim za potrebe zapošljavanja, primjeri prilagodbe radnog mjesta mogu se koristiti i prilikom osposobljavanja, odnosno provođenja profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom”, kaže Jasenka Sučec ta napominje kako je vezano za osvještavanje poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom, Zavod u 2020. nastavio provedbu projekta Poslodavac godine za osobe s invaliditetom.

U projektu se kroz isticanje poslodavaca s pozitivnim praksama i iskustvima u zapošljavanju osoba s invaliditetom, promovira unapređivanje i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom te njihovog ravnopravnog sudjelovanja na tržištu rada.

Provedba projekta je zbog epidemiološke okolnosti bila otežana u 2021. ali je nastavljena te su u njemu sudjelovalo ukupno 12 poslodavaca, neki i online.

Projekt je rezultirao pozitivnim iskustvima s terena i dokazao kako poslodavci na otvorenom tržištu rada primjenjuju pozitivnu praksu u zapošljavanju i odnosu prema osobama s invaliditetom, prvenstveno poštivanjem različitosti, razvijenom sviješću i pružanju prilike osobi s invaliditetom da ravnopravno sudjeluje na tržištu i iskoristi svoje potencijale.

Još jedan od projekata Zavoda koji za cilj ima povećanje zapošljivosti i poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom je Program radnog treninga za osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima u okviru zaštitnih radionica i integrativnih radionica u Republici Hrvatskoj.

Projekt se provodi od 2019. godine, u partnerstvu s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i u suradnji sa svim zaštitnim i integrativnim radionicama u Hrvatskoj.

Programi osposobljavanja

“Ključni problem kojim se projekt bavi je otežana zapošljivost osoba s invaliditetom, koje zbog težine oštećenja ili zdravstvenog stanja nemaju pristup otvorenom tržištu rada, već su zapošljivi samo u zaštitnim radnim uvjetima. Tim je osobama ulaz u svijet rada onemogućen bez prilagođenog programa osposobljavanja, sustavne podrške i prilagođenih radnih uvjeta.

Projektne aktivnosti su usmjerene upravo na te potrebe, osiguravanjem uvjeta za implementaciju primjerenih i prilagođenih programa osposobljavanja na zaštitnom radnom mjestu, u zaštitnim i integrativnim radionicama.

Aktivnosti su usmjerene na povećanje zapošljivosti i olakšavanje ulaska na tržište rada osoba s invaliditetom, kroz identificiranje onih radnih procesa i radnih operacija koje osoba može raditi i biti u tome uspješna.

Sudjelovanjem u projektu, korisnicima se pruža mogućnost dvogodišnjeg osposobljavanja za obavljanje posla na određenom zaštitnom radnom mjestu, za koje se procijeni i odabere kao najprimjerenije i tako ih pripremi za zapošljavanje”, objašnjava Jasenka Sučec te napominje kako je tijekom prve godine provedbe u projekt uključeno 49 korisnika, u ukupno deset zaštitnih i integrativnih radionica na području Hrvatske.

Analizom praćenja korisnika koji su u projektu proveli godinu dana, 61,54% u programu usvojilo poslove određenih zaštitnih radnih mjesta, prihvatljive kvalitete i kvantitete rada, uz lakše ili umjerene smetnje u stabilnosti radnog funkcioniranja i prilagodbe na rad.

Gotovo polovica korisnika je za vrijeme osposobljavanja postigla značajan napredak u radnom funkcioniranju (46,15 %). Zavod je u suradnji s tvrtkom Ivančica i URIHO-m proveo i projekta pod nazivom ‘Kineziologija rada – prevencija mišićno-koštanih poremećaja: Pravilnim navikama do očuvanja radnih sposobnosti i povećane radne učinkovitosti’, koji je rezultirao izdavanjem priručnika u cilju osvještavanja i edukacije zaposlenika (kao i poslodavaca) te djelovanja na primarnu i sekundarnu prevenciju mišićno-koštanih poremećaja uzrokovanih ili povezanih s radom i s njima povezanih invaliditeta zaposlenika u proizvodnim procesima.

U ZOSI-ju otkrivaju kako su u fazi osmišljavanja modela osiguravanja usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom na radnom mjestu, odnosno upoznavanje primjera dobre prakse u Europi i SAD – u, analizu dostupnih istraživanja i stručne literature.

Stoga Zavod planira izradu pilot projekta i stvaranje pretpostavki za implementaciju usluge, koja će osobama s težim oštećenjem zdravlja omogućiti ulaz na tržište rada, koje im je sada, zbog nepostojanja navedene usluge onemogućen.

Zavod planira u 2021. nastaviti provedbu projekata Program radnog treninga za nezaposlene osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima u okviru zaštitnih i integrativnih radionica u RH, Poslodavac godine za osobe s invaliditetom te nastavak projekta na području kineziologije rada, u smislu širenja suradnje i partnerstva s novim poslodavcima, različitih područja djelovanja, načina i uvjeta rada i radnih procesa.