Nakon što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda Iranu prekjučer jednoglasno uvelo sankcije zbog nepoštivanja zahtjeva za prekidom obogaćivanja urana, iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki je odbacio izglasanu rezoluciju nazvavši je nezakonitom, nepotrebnom i neutemeljenom dodavši kako njegova zemlja neće podleći pritisku i zastrašivanju. U međuvremenu, Velika Britanija je od Irana zatražila pristup zatočenim mornarima koje su krajem prošlog tjedna zatočile iranske pomorske snage u incidentu koji je dodatno zaoštrio situaciju na Bliskom istoku i podigao cijene nafte iznad 63 dolara po barelu. Novoizglasanom rezolucijom 1747 uvodi se zabrana izvoza oružja iz Irana i zamrzava imovina 28 osoba i organizacija povezanih s iranskim nuklearnim i raketnim programom, a članice UN-a se poziva da ne izvoze oružje u tu zemlju niti da joj daju financijsku pomoć i zajmove. Uvođenje nove rezolucije nastavak je odlučnog pritiska Zapada koji smatra da Iran obogaćuje uran kako bi izradio nuklearno oružje, što Teheran sve vrijeme opovrgava tvrdeći kako je njegov nuklearni program isključivo usmjeren k civilnoj upotrebi nuklearne energije. Vijeće sigurnosti UN-a je u prosincu prošle godine već uvelo sankcije Iranu zabranjujući trgovinu osjetljivim nuklearnim materijalima i raketama s tom zemljom i zamrzavajući imovinu 12 pojedinaca i 10 institucija povezanih s iranskim atomskim programima. Prilikom izglasavanja prve rezolucije, pod rednim brojem 1737, postavljen je rok da Iran prekine s obogaćivanjem urana, no vlada u Teheranu se oglušila o taj zahtjev i još pojačala aktivnosti na obogaćivanju urana i gradnji objekta za proizvodnju teške vode u Araku. Sjedinjene Države su odmah ocijenile kako su nove sankcije UN-a dokaz “međunarodnog odbacivanja” Islamske Republike koje će tu zemlju izolirati više nego prije. Nicholas Burns, američki podtajnik za političke odnose, izjavio je kako su sankcije dokaz “međunarodnog odbacivanja” koje “izolira Iran više nego ikad”. Očitovali su se i Britanci čiji je veleposlanik Emyr Jones Parry rekao kako “rezolucija odražava duboku zabrinutost međunarodne zajednice zbog nuklearne aktivnosti Irana”, pozvavši Teheran na poštivanje svojih obveza prema međunarodnoj zajednici i na prekid obogaćivanja urana. Parry je također istakao spremnost da se pregovorima dođe do rješenja te ponovio ponudu da se Iranu pomogne u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa i pruži gospodarska i druga pomoć.

No najviši iranski čelnici, poput vrhovnog vođe Islamske Republike, ajatolaha Alija Hameneija i predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada još su prije uvođenja novih diplomatskih mjera ponovili kako nova rezolucija i dodatne sankcije neće natjerati Iran da promijeni stajalište. Mottaki je nakon izglasavanja rezolucije rekao kako je “ovo četvrti put u godinu dana da na temelju neopravdane odluke koju su pripremili neki stalni članovi Vijeće sigurnosti donosi nezakonitu, nepotrebnu i neutemeljenu odluku protiv mirnodopskog nuklearnog programa Islamske Republike Irana koji nije nikakva prijetnja za međunarodnoj sigurnosti”. Da bi se napetosti oko Zapada i Irana dodatno zaoštrile, pobrinule su se pomorske vojne snage iranske nacionalne garde zatočivši 15 mornara kraljevske ratne mornarice koji su, prema tvrdnjama Teherana, ušli u iranske teritorijalne vode, što London opovrgava. Velika Britanija je nakon zatočenja zatražila puštanje svojih mornara, no Iran je to za sada odbio, kao i pristup zatočenima. Incident je unio dodatnu nesigurnost na naftno tržište, ionako zabrinuto razvojem situacije zbog iranskog nuklearnog programa, što je rezultiralo rastom cijene nafte na tržištima. Na londonskoj burzi cijena nafte tipa brent tako je iznosila 63,68 dolara po barelu. “Svaki put kad tenzije u Perzijskom zaljevu porastu, treba se zabrinuti”, izjavio je Tom Bentz, naftni stručnjak pri BNP Paribasu dodavši kako tržište strahuje da bi Iran mogao prekinuti isporuku svije nafte. “Nalazimo se u svijetu koji si ne može priuštiti nedostatak nafte na tržištu, bez obzira iz kojeg izvora ona dolazila”, zaključuju Bentz. Iran je nekoliko puta do sada zaprijetio kako bi mogao iskoristiti naftu kao oružje protiv Zapada, što do sada ipak nije učinio. No s obzirom na uvođenje novih i oštrijih sankcija, mogao bi se odlučiti i na taj potez te smanjiti, pa čak i prekinuti izvoz nafte zapadnim zemljama, što bi zadalo veliki udarac tržištu i drastično povećalo njenu cijenu. Iran takvu mogućnost već neko vrijeme nije spominjao, barem ne javno, što ipak ne znači kako o njoj i ne razmišlja svjestan s kakvim moćnim oružjem raspolaže.