Stvaranje sve većeg jaza između privatnog i javnog sektora, drastično smanjivanje plaća, nezaposlenost mladih ljudi te snažan gubitak radnih mjesta u svim industrijskim granama posljedica su krize koja od 2008. nije mimoišla ni hrvatsko tržište rada, piše Večernji list.

To je zaključak jučerašnjeg okruglog stola pod nazivom 'Hrvatsko tržište rada – dugoročni trendovi' koji se održavao u Hrvatskom novinarskom društvu u organizaciji mjesečnika Banka i Zaklade Friedrich Ebert.
Stručnjaci su se složili kako se jedini izazov krize može svesti na jedinstveni nazivnik – 'izazov proizvodnje' koji se smatra temeljem koji mora označiti ekonomsku, socijalnu i političku održivost.

Ekonomisti su se složili kako će Hrvatska i u budućnosti imati problem sa stopom zaposlenosti, koja je trenutačno 57 posto, ali neprestano bilježi pad. Prema statističkim izvještajima, upravo je u Hrvatskoj prema statističkim izvještajimanajlošija situacija, čak neusporedivo gora od stanja u Turskoj – u praćenju stope nezaposlenosti u kategoriji ljudi između 25 i 54 godine. I po dohotku se Hrvatska svrstava na samo dno europske ljestvice. 

Stručnjaci predlažu da je potrebno da na tržištu rada dominira fleksibilnost, koje u našoj državi nema, jer njezin nedostatak, prema mišljenju Daniela Nestića s Ekonomskog instituta, i uzrokuje tako loše statistike.
Poražavajuće statistike također bilježe da je u posljednje tri godine svaka dvadeseta osoba u dobi od 20. do 64. godine izgubila radno mjesto, a ugovor na određeno vrijeme postao je ekonomski model.

Članak u cijelosti možete pročitati ovdje.