Iskra brodogradilište Šibenik, nasljednik NCP Remontnog brodogradilišta, prošle je godine, otkako ga je preuzela slovenska Grupa Iskra, obujam proizvodnje povećalo za 15%, a ove godine ugovorilo i 20% više poslova zbog čega je zatrebalo dodatnu radnu snagu. Od početka 2020. prvo su tradicionalno zavirili u domaće ‘dvorište’, šibensko, zatim oglasili potrebe i na HZZ-u, portalu Moj posao i drugim kanalima ne bi li im stigao tko iz ostatka Hrvatske.

No, uspjeli su, kaže nam direktor Roko Vuletić, zaposliti tek pet ljudi. Stoga su odlučili vidjeti ponudu iz inozemstva. “Angažirali smo profesionalnu agenciju koja nam je dovela po desetoricu Nepalaca i Filipinaca. Posla ima, navozi su nam puni, tvrtka smo koja želi i može rasti. Osim varioca, tražimo električare, mehaničare, bravare, inženjere i brodske motoriste. U aktualnim okolnostima, kako ne bi došli u pitanje ugovoreni poslovi, jedino što smo mogli bilo je okrenuti se uvozu radne snage s dalekih tržišta”, objašnjava Vuletić.

Novi kolege dobro su primljeni u kolektivu u kojem je 175 stalnih radnika, ističe voditelj proizvodnje Vinko Mrdeža, navodeći da Nepalci i Filipinci već imaju iskustva s gradilišta u Japanu i na Arapskom poluotoku. “Dragi su, vrijedni i uljudni, nakon što prođu obuku i obave potrebne testove uključit će se u proizvodnju”, poručuje Mrdeža.

Direktor Aleš Ekar dodat će da Azijci imaju vještina u zavarivanju aluminija, što je Šibenčanima došlo kao naručeno, budući da je Iskra brodogradilište, kaže, globalno konkurentno baš u gradnji brodova od aluminija. Došljaci hvale susretljivost domaćina, sviđa im se grad Šibenik koji postepeno upoznaju, a kako škver ima sve više posla, moguće je da će se ovoj 20-orici pridružiti još radnika iz drugih zemalja pa i kontinenata.

Direktor Vuletić o takvim potezima kaže: “Ukoliko se trend rasta narudžbi nastavi, a situacija na tržištu rada ostane nepromijenjena, svakako ćemo angažirati još stranih radnika. Najgori scenarij za poduzeće je da odbija poslove zbog nedostatka radnih kapaciteta. Što se tiče radnika iz bliže regije, izgleda da poput hrvatskih zasad ne postoji veći interes za rad u Hrvatskoj, jer očito postoje bolje plaćene opcije u drugim EU zemljama”, stava je Vuletić.

Pokušao je detektirati i što je uopće razlog slabog interesa domaćeg ljudstva za radom u škveru u kojem su plaće, prema njemu, iznad prosjeka u branši. “Dio radno sposobnih je odselio izvan Hrvatske. Unatoč formalnom statusu nezaposlenih vjerujem da značajan dio građana, posebno u Dalmaciji, ima alternativne izvore prihoda vezane uz turizam i poljoprivredu pa ima lagodnije opcije od rada u brodogradilištu. Također, mislim da se generalno izgubila kultura rada u industriji koju mladi ljudi ne smatraju atraktivnim životnim izborom već traže druge opcije”, ustvrdio je Vuletić.

Spremni su, kaže, uzeti svakog tko pokaže volju za rad, a da tvrtka uloži u školovanje i prekvalifikacije. “Surađujemo s nekoliko tehničkih i industrijskih škola te učenici obavljaju praksu kod nas. Smatrali smo da će to biti dobar način regrutiranja novih kadrova, ali nažalost zasad nema većeg uspjeha”, zaključio je direktor Iskra brodogradilišta Šibenik. Ono je u 2019. imalo prihode od 20 milijuna eura, 15% više nego 2018., a počelo je izrađivati i isporučivati i napredne, hibridne dizel-električne brodove.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”