Autocestama u Hrvatskoj u prva je tri ovogodišnja mjeseca prošlo ukupno 10,9 milijuna vozila, što je 1,2 posto više nego u istom razdoblju lani, a ukupni je prihod od cestarina, 346 milijuna kuna (bez PDV-a), bio veći za osam posto.

Pokazuju to podaci Hrvatske udruge koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA). Razlog za rast prihoda leži u djelomičnom povećanju cestarina za 15-ak posto u lipnju i kolovozu 2012. godine. Cijena na Hrvatskim autocestama (HAC) i Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ) povećana je, naime, samo za povremene korisnike koji cestarinu plaćaju jednokratno, dok je za vlasnike ENC uređaja ostala ista ili je čak i smanjena. Ivan Dadić, profesor na Prometnom fakultetu u Zagrebu, ali i član Nadzornog odbora HAC-a, kaže da podaci o prometu na autocestama za prvo tromjesečje pokazuju da je intencija da se podignu cijene za povremene korisnike autocesta, a ostave iste ili smanje za one stalne, dala rezultata. Predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli procjenjuje kako povećanje cijene cestarina sredinom prošle godine nije imalo efekta na njihove članice. "Svi prijevoznici koriste elektroničku naplatu cestarine (ENC), za koju nije bilo promjena cijene.

Usto, nama je omogućen rabat od 23 posto te smo zasad zadovoljni sustavom naplate", navodi Banelli. No, izražava bojazan što će se dogoditi s tim rabatom kada Hrvatska uđe u Europsku uniju. Dadić pak ne očekuje da će ulazak u EU donijeti neke promjene u rabatima za prijevoznike.Na HAC-ovim je autocestama u prva tri mjeseca registrirano 5,6 milijuna vozila, što je na godišnjoj razini pad za 1,9 posto, dok je prihod od cestarine tog koncesionara porastao za devet posto, na 212,5 milijuna kuna (PDV-a). ARZ bilježi 2,6 milijuna vozila, ili 5,8 posto manje, dok je prihod od cestarine porastao 0,5 posto, na 70,9 milijuna kuna. Na Autocesti Zagreb-Macelj (AZM) broj vozila porastao je za 33,9 posto, a prihod 28,8 posto.