Još manje od tri tjedna ostalo je Vladi da donese odluku novoj minimalnoj plaći za 2027. koja se s neizvjesnošću očekuje u krugovima poslodavaca. Zakon predviđa uredbu najkasnije do kraja listopada za narednu kalendarsku godinu, koja je usput i predizborna, a najave iz Banskih dvora dosad su išle u smjeru podizanja minimalca na 1250 eura bruto. Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) već mjesecima poručuju da troškovi rada rastu brže od produktivnosti i da je, dobrim dijelom zahvaljujući Vladinoj velikodušnosti prema plaćama u javnom i državnom sektoru, privatni, a i ukupno gospodarstvo, pod pritiskom rušenja konkurentnosti.

Transparentna formula

Kako onda pomiriti dvije naizgled nepomirljivo – troškove poslovanja kompanija u neizvjesnom okruženju i srozavanje kupovne moći građana? Svjesni, čini se, približavanja predizborne godine, ali i uskog prostora za fiskalnu potrošnju, HUP predlaže kompromis – povećati minimalnu plaću, ali i osobni odbitak.

Prijedlog Udruge poslodavaca prema Vladi je minimalnu bruto plaću povećati do 3,5 posto, sa 1050 eura na 1086,75 eura (u bruto iznosu) “te ubuduće koristiti transparentnu i predvidljivu formulu koja povezuje inflaciju i produktivnost”. U publikaciji HUP Fokus tjedna argumentiraju da se predloženi iznos gotovo podudara s europskim orijentirima od 50 posto prosječne i 60 posto medijalne bruto plaće.

“Svako povećanje minimalne plaće istodobno (treba) pratiti povećanjem osnovnog osobnog odbitka, kako rast kupovne moći zaposlenih s najnižim primanjima ne bi bio financiran isključivo na teret poslodavaca i kako minimalna plaća ne bi bila dodatno opterećena porezom na dohodak”.

Povrh toga, preporučuju razmotriti uvođenje minimalne satnice, s obzirom na mjesečne varijacije fonda od 160 do 184 sata, reformirati sustav bolovanja, uključujući kraće razdoblje na teret poslodavca i učinkovitije kontrole. Također, vratiti olakšice za zapošljavanje mladih na režim prije 1. siječnja 2025. te, konačno, porezno rasteretiti srednje i više plaće u djelatnostima veće dodane vrijednosti.

“Rastom plaća, posebno minimalne, definitivno se najviše pomoglo, naše socijalno ugrožene građane. To je ispravno i nema alternative. Također, i to ponavljam stalno – nema alternative rastu plaća, pogotovo u ovim inflatornim okolnostima. No, nužno je provesti porezno rasterećenje za srednje i više plaće”, nedavno je u intervjuu Poslovnom dnevniku rekla Irena Weber, direktorica HUP-a. “Do prije četiri-pet godina osnovni osobni odbitak pratio je razinu minimalne plaće. Sada je već na razini 60 posto minimalne plaće. Meni je potpuno sumanuto da minimalna plaća ulazi u porezne škare. Kako je moguće da netko tko prima minimalnu plaću praktički još plaća porez državi?”, pita se.

Napeto u proračunu

Osobni odbitak na plaće trenutačno iznosi 600 eura i na tu je razinu podignut početkom 2025. Prethodno je povećan na 560 eura godinu ranije. U nizu krugova poreznih reformi, uglavnom pod palicom tadašnjeg resornog ministra Zdravka Marića, kalkuliralo se sa snažnijim dizanjem osobnog odbitka jer bi ono povećalo primanja svih zaposlenih, neovisno o visini plaće. Za takvo rješenje, koje su predlagali porezni stručnjaci, nije bilo političke volje zbog tadašnje fiskalne situacije i udara na prihode lokalnih jedinica (porez na dohodak prihod je JLS-a). Aktualna situacija u proračunu danas je znatno napregnutija nego 2024., a upozorenja o “plesanju” na rubu maastriških kriterija Zagrebu su već stigla s domaćeg terena, ali i iz Bruxellesa. Vlada je na sjednici u petak rebalansom proračuna povećala prihode 36,6 milijardi eura (853 milijuna eura više u odnosu na plan), a rashode za 745 milijuna eura, na 40,6 milijardi eura. Manjak državnog proračuna iznosit će 2,9 posto BDP-a, unutar kriterija iz Maastrichta od tri posto. Stoga će se i razgovori o minimalnoj plaći, ali i zahtjevima za povećanjem osobnog odbitka voditi u proračunski suženom manevarskom prostoru. Pritom će kalkulacije izgledno uključiti i neizvjesno makro okruženje – perzistentnu inflaciju kao i neizvjestan rasplet energetske situacije zbog sukoba na Bliskom istoku.

vrhunski meni

Gurmanski izlazak za dvoje više ne mora stajati bogatstvo

promo

Poduzetnicima ne treba uvijek veliki kombi. Važnije je koliko prostora stvarno mogu iskoristiti