Predsjednik najjače oporbene stranke Friedrich Merz je zapravo htio razgovarati o stacioniranju krstarećih raketa u Njemačkoj, o čemu kancelar, po Merzovom mišljenju, nije dovoljno informirao javnost. No onda se dogodio Solingen i teroristički napad s tri ubijene osobe čiji je počinitelj, prema sadašnjem stanju istrage, bio jedan sirijski izbjeglica koji zapravo uopće nije smio biti u Njemačkoj, piše Deutsche Welle.

Dano obećanje

Vođa Kršćansko-demokratske unije (CDU) je odmah nakon napada u petak navečer (23. kolovoza) na stranačkoj internetskoj stranici objavio ljutiti pamflet u kojem je zatražio niz mjera kojima bi se uvelo reda u migracije koju, kako je rekao, aktualna socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada kancelara Olafa Scholza više nema pod kontrolom.

Već u tom tekstu je između ostalog zatražio trajno uvođenje kontrola na granicama, zaustavljanje primanja izbjeglica iz Sirije i Afganistana i protjerivanje onih koji ne bi smjeli biti u Njemačkoj čak i u potencijalno opasne zemlje poput Sirije i Afganistana. “Mi želimo ništa više ni manje nego da kancelar slijedi obećanje koje je dao u prisezi prilikom stupanja na dužnost, a to je da učini sve kako bi zaštitio njemački narod”, poručio je Merz prije sastanka.

Nakon jednosatnog “radnog doručka” u kancelarskom uredu i Scholz i Merz su se razišli bez da su novinarima objavili o čemu su pričali i jesu li se oko ičega dogovorili. Ubrzo nakon toga Merz je za poslijepodne sazvao konferenciju za novinare akreditirane u Berlinu. Njima je objasnio koje je zahtjeve za mjere koje bi umirile građane predložio Scholzu.

Bit će gužvi

Na hrvatske granice stiže novi sustav. Dio putnika će morati platiti da bi ušli u našu zemlju, dati otiske, skenirati lice…

Merz i Unija CDU/CSU traže, pored već spomenutog zaustavljanja primanja izbjeglica iz Sirije i Afganistana, i učinkovitije provođenje deportacija onih kojima je azil odbijen ili su se ogriješili o zakon. I to u zemlje poput Sirije i Afganistana s kojima ne postoje odgovarajući sporazumi. Merz također traži dosljedno vraćanje izbjeglica s njemačke granice u zemlje u kojima su kročile u Europsku uniju. To se prije svega odnosi na Bugarsku, Grčku i Italiju ali moguće i na Hrvatsku. Njemačka mora, ako bude potrebno, proglasiti „nacionalno izvanredno stanje” kako bi se eventualno poništili EU zakoni i izbjeglice vratile u zemlju ulaska shodno Dublinskom sporazumu, odlučan je Merz.

Nadolazeći izbori

On je od kancelara zatražio da već na prvoj sjednici Bundestaga nakon ljetne pauze 9. rujna bude odlučeno o ovim mjerama. I to ne po koalicijskom ključu sadašnje vlade, nego zajedničkim snagama Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), stranke kancelara Scholza. “Zajednički raspolažemo s dovoljno glasova”, rekao je Merz.

Scholz je rekao kako mu treba nekoliko dana “da razmisli” o Merzovoj ponudi. No analitičari već sad naglašavaju da bi Scholzovo pristajanje na suradnju s oporbom i otpuštanje koalicijske stege za zastupnike stranaka vladajuće koalicije značilo gotovo siguran raspad aktualne vlade koja je ionako zbog čestih svađa na rubu raspada.

Politički Berlin je Merzovu inicijativu smjestio u aktualni kontekst predstojećih izbora u istočnonjemačkim saveznim pokrajinama Saska i Tiringija gdje desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) uvjerljivo vodi u ispitivanjima javnog mnijenja. Teroristički napad u Solingenu je, prema procjenama njemačkih medija, gotovo sigurno povećao izglede AfD-a koji se prije svega profilira kroz svoju antiuseljeničku politiku i već odavno traži protjerivanje izbjeglica i zatvaranje granica.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Strankama vladajuće koalicije u ovim saveznim pokrajinama čak prijeti ispadanje iz parlamenata što bi, po ocjenama mnogih u Berlinu, rezultiralo i raspadom savezne vlade. CDU se u Saskoj bori za očuvanje vodeće pozicije a u Tiringiji je čak spreman surađivati s ljevičarima iz novoosnovane stranke Pokret Sahra Wagenknecht samo kako bi spriječio formiranje vlade na čelu s AfD-om. Ovim akcijama Merz, a i Scholz koji je najavio kako je „otvoren za suradnju koja bi pomogla u rješavanju situacije”, žele očito pet do dvanaest oduzeti vodeću riječ AfD-u po pitanju migracija.

Merzova politička aktivnost se povezuje i sa skorašnjom odlukom o tomu tko bi trebao biti kancelarski kandidat Unije CDU/CSU na izborima sljedeće godine. Merz je kandidat s najviše izgleda ali ne i jedni.