Nakon što su državni statističari na isteku proteklog mjeseca iznijeli prvu procjenu listopadske stope inflacije, Porezna uprava jučer je izašla s najnovijim čvrstim podacima o kretanju potrošnje mjerene fiskaliziranim prometom. Prema DZS-u, potrošačke su cijene na mjesečnoj razini u prosjeku porasle za 0,4 posto, čime je njihov godišnji rast usporio na 5,8 posto.

Prema najnovijim brojkama Porezne, vrijednost izdanih računa za prodane proizvode i pružene usluge poduzetnika iz svih djelatnosti u sustavu fiskalizacije u listopadu je premašila 3,25 milijardi eura.

Rast potrošnje ili cijena
S obzirom na sezonalna obilježja turizma, ukupan fiskalizirani promet je u odnosu na rujanski pao 15-ak posto, no u godišnjim usporedbama, u odnosu na lanjski listopad, veći je za oko 480 milijuna eura ili nešto više od 17 posto. Kumulativno je pak, vrijednost robe i usluga plaćenih karticama i gotovinom ove godine rasla po nešto većoj stopi.

U prvih 10 mjeseci kroz fiskalne su blagajne poduzetnika prošli računi vrijedni ukupno 34 milijarde eura, što je u odnosu na 28,4 milijarde evidentirane u istom razdoblju lani porast za nešto manje od 20 posto (19,6%). Koliko je to odraz realnog rasta potrošnje, a za koliko su zaslužne više cijene, teško je precizno reći.

Kad je riječ o potrošnji u trgovini na malo, na koju se odnosi dobar dio ukupnog fiskaliziranog prometa, posljednji dostupni podaci državnih statističara kažu da je maloprodajni promet trgovaca u prva tri tromjesečja nominalno porastao za 12,5, a realno za 2,5 posto.

Istodobno, u području uslužnih djelatnosti zasad su dostupni podaci za prvih osam mjeseci, a prema DZS-u, promet uslužnih djelatnosti u tom je razdoblju u odnosu na usporedivo lanjsko nominalno veći za gotovo 28 posto.

U svakom slučaju, mnogi će reći kako podaci o fiskaliziranom prometu govore u prilog tome da je za većinu građana inflacija viša od službene. Na tom tragu su i podaci o broju izdanih računa.

U prvih deset mjeseci u sustavu fiskalizacije evidentirano je ukupno 2,1 milijardu računa, što je u odnosu na lani povećanje za samo 1,7 posto, dok usporedbe ovogodišnjeg i lanjskog listopada ukazuju na još manji postotni rast broja izdanih računa, samo 0,7 posto.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Blago usporavanje
Promatrano po djelatnostima, najviše fiskaliziranog prometa odrađuju, uobičajeno, fiskalne blagajne u trgovini na malo. Ukupan fiskalizirani promet trgovine na malo (bez motornih vozila) u listopadu je dosegnuo 1,56 milijardi eura, što je pak dvjestotinjak milijuna eura ili nepunih 15 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

To je blago usporavanje u odnosu na usporedbe ovogodišnjeg i lanjskog rujna, a tome je u određenoj mjeri zacijelo pridonijela i Vladina mjera ograničavanja cijena niza proizvoda (na razine s kraja prošle godine).

Kumulativni podaci o prometima u maloprodaji upućuju pak na godišnji rast vrijednosti izdanih računa od 15,5 posto. Naime, od početka godine do kraja listopada u trgovini na malo (bez motornih vozila) evidentirano je 15,5 milijardi eura prometa, a u istom razdoblju prošle godine fiskalizirano je 13,4 milijarde eura.