Do kraja ove godine i tijekom 2016. u hrvatsko će zdravstvo biti investirano 300 milijuna eura iz strukturnih fondova Europske nije (EU),  a taj će novac biti uložen u zdravstvenu infrastrukturu i projekte kojima je cilj osnaživanje ljudskih potencijala, doznaje se u Ministarstvu zdravlja.   

Najviše sredstava za uređenje dnevnih bolnica

Najveći dio novca iz EU fondova, 70 milijuna eura, predviđeno je za uređenje dnevnih bolnica, odnosno dnevne kirurgije kod najmanje 80 posto bolnica obuhvaćenih Nacionalnim planom razvoja bolnica. Time se želi, ističu u Ministarstvu, smanjiti prijem pacijenata u bolnice i postići veću isplativost sustava.

Sredstvima iz EU fondova nastavit će se ulaganje u objedinjene hitne bolničke prijeme i financirati uspostavu hitnog medicinskog prijevoza brodovima, za što je osigurano 26,5 milijuna eura. Osim dostupnije hitne pomoći,  hitnom pomorskom medicinskom službom želi se poboljšati prijevoz s otoka, naročito u slučaju pomorskih nesreća i zbog prekograničnog pružanja zdravstvene zaštite. 

Tu je i projekt ulaganja u nabavku opreme i obnovu infrastrukture u domovima zdravlja u iznosu od 18,5 milijuna eura, sa ciljem poboljšanja kvalitete primarne zaštite i smanjenja slanja pacijenata u bolnice za barem 15 posto.

50 milijuna eura za energetsku učinkovitost

Oko 50 milijuna eura planira se uložiti u energetsku učinkovitost zdravstvenih ustanova, dok je 40 milijuna eura namijenjeno E-zdravlju, daljnjoj informatizaciji sustava i centraliziranom upravljanju poslovnim procesima. Istodobno, 35 milijuna eura uložit će se u poboljšanje kvalitete i pristupa bolničkoj skrbi za ranjive skupine, a 62 milijuna eura u ljudske potencijale.

Tu su još i programi prevencije i praćenja kroničnih bolesti, akreditaciju bolnica, kontinuiranu izobrazbu zdravstvenih djelatnika, E-učenje te uspostava središnjeg tijela za E-zdravlje. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

Svi projekti planiraju se realizirati kroz strukturne fondove EU u razdoblju 2014.-2020. a sadržani su u dva strateška dokumenta, od kojih jedan predviđa ulaganja u infrastrukturu (Operativni program "Konkurentnost i kohezija"), a drugi u ljudske potencijale (Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali").

U Ministarstvu napominju kako su trenutno, uz natječaje koji su u tijeku za nabavku opreme za primarnu zaštitu, u tijeku postupci javne nabave za odabir izvođača radova za Opću bolnicu "Dr. Ivo Pedišić" Sisak (u sklopu ulaganja u objedinjene hitne bolničke prijeme), Kliniku za psihijatriju Vrapče i Opću bolnicu Varaždin, Služba Novi Marof (u sklopu ulaganja u bolnice za posebno ranjive skupine).

HDZ za četriri prioritetne investicije

Predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić najavljuje da će nova Vlada, ako vlast osvoji HDZ, odrediti četiri prioritetne investicije u zdravstvo koje namjerava financirati europskim sredstvima.

"U Fondu socijalnog uključivanja i zdravlja na raspolaganju je 35 milijuna eura. Ta sredstva ćemo povući u što je kraće mogućem vremenu kako bi izgradili nacionalnu dječju bolnicu, odnosno novu Klaićevu bolnicu, za koju imamo i lokaciju u blizini KBC-a Sestre milosrdnice, kao i odjel forenzičke psihijatrije s jakim osiguranjem u Klinici za psihijatriju Vrapče", kaže Ćorušić.

Dio sredstava usmjerili bi u infrastrukturno poboljšanje skrbi za pacijente s ozljedom kralježnice i izgradnju infrastrukture za razvoj palijativne skrbi, preuređenjem i opremanjem odjela za palijativnu skrb.

Namjeravaju povući i 334 milijuna eura koja Hrvatskoj stoje na raspolaganju u strukturnim i kohezijskim fondovima za znanstvena istraživanja u razdoblju 2014. – 2020. godine.

Robotska kirurgija

"Ti novci namijenjeni su za ulaganja u infrastrukturu istraživanja, ljudske potencijale i osiguravanje opreme. Dio toga ćemo upotrijebiti za znanstvena istraživanja u biomedicinskim znanostima, naročito u nabavljanje novih tehnologija. Jedna od tih je robotska kirurgija koja se već koristi u sustavima javnoga zdravstva susjednih članica EU-a, Sloveniji, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj", ističe Ćorušić.

Osim toga, Hrvatskoj na raspolaganju stoji 45 milijuna eura za poboljšanje pristupa primarnoj i hitnoj zdravstvenoj zaštiti, te 105 milijuna eura za razvoj dnevnih bolnica.

Ćorušić ističe da Hrvatska u Fondu za rast također ima na raspolaganju 449 milijuna eura koji će biti iskorišteni za inovacije u zdravstvenom sustavu, promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, a posebice postojećih nacionalnih screening programa na koje je sada odaziv nezadovoljavajući.