Pravilo je da svake godine početkom jeseni porastu cijene stanova, bez obzira kupuju li se ili unajmljuju, objašnjavaju iz gotovo svih hrvatskih agencija za nekretnine. Razlog za to je početak školske i studentske godine. Također s početkom školske godine mnogi stranci, i ostali poslovni ljudi, unajmljuju ili kupuju stanove kako bi im djeca mogla redovno pohađati nastavu.

Skuplje zemljište
Iz agencije InfoNekretnine objašnjavaju da je takva situacija već godinama te da uvijek u rujnu porastu cijene, ovisno o lokaciji i o stanu, da bi se nakon toga tijekom godine cijena malo uravnotežila, ali uvijek je viša od one u prethodnoj godini. Prema istraživanju InfoNekretnine, u posljednjem tromjesečju cijena nekretnina je porasla za 4,67 posto. Najveći rast se osjeti na istarskom području gdje je cijena ponuđenih nekretnina porasla za čak 13 posto. U Zagrebu je cijena nekretnina porasla za 3,83 posto, a na riječkom području za 1,49 posto. Stalni porast cijena nekretnina dijelom je rezultat znatno veće potražnje od ponude stanova u novogradnjama, ali i zbog sve skupljega građevinskog zemljišta. Cijena mu godišnje raste od 10 do 15 posto. Zemljište pak u cijeni stana sudjeluje s 20-30 posto i skuplje je ako se na njemu može sagraditi više kvadrata za prodaju. Vlasnici zemljišta to najčešće znaju i tako određuju cijenu. Primjerice, ako investitor na parceli može sagraditi tisuću kvadrata koje će prodati po 1700 eura i dobiti 1,7 milijuna eura, za zemljište se traži 20, a ponekad čak i 30 posto, odnosno 340.000 eura objašnjavaju u agencijama. Iako bi se s obzirom na udio zemljišta u cijeni stana moglo zaključiti kako stanovi ne bi trebali poskupjeti onoliko koliko je skuplje zemljište, znalci upozoravaju da viša cijena zemljišta za investitore u pravilu znači i veće kredite, skuplji kapital i rizike koje pretaču u cijenu stana. Najznačajniji faktor rasta cijena novih stanova je zakon ponude i potražnje. Ponuda uvelike zaostaje za potražnjom zbog čega cijenu drže i rabljeni stanovi. No novi se, za razliku od njih, brže prodaju. Kupci prosuđuju da je, kad već moraju masno platiti, isplativije kupiti novi stan, kažu u agencijama. Zato se gotovo svaka novogradnja rasproda čim se oglasi prodaja.

Prinos i 30 posto
Na boljim lokacijama i ne pita se za cijenu, što investitorima širom otvara vrata njihovu “pumpanju”. Stanogradnja je zbog toga već nekoliko godina jedna od najprofitabilnijih djelatnosti. Standardna je zarada od 15 do 20 posto, ali može dosegnuti i do 30 posto. Za manju zgradu od petstotinjak kvadrata sa sedam-osam stanova kojima se četvorni metar proda po 2000 eura može se, nakon odbitka PDV-a, zaraditi 850.000 eura, od čega je od 130 do 170 tisuća dobit investitora, procjenjuju u Udruženju poslovanja nekretnina. Prema podacima Udruženja poslovanja nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, tržište stanova u Hrvatskoj prošle je godine povećano za 16,4, a tržište novogradnji za 15,4 posto u odnosu na 2004. godinu. Unatoč tomu, u cijeloj je Hrvatskoj u godini dana zabilježen pad prodaje stanova od 18,3 posto. Prema podacima Burze nekretnina, pad je i veći te iznosi 22,8 posto. Glavni razlog tomu nekontrolirano je divljanje cijena stambenih kvadrata poduprto i nezadovoljavajućom zakonskom regulativom. A usporede li se podaci o broju stanova u novogradnji prema izdanim građevnim dozvolama, ispada da Hrvatska još nije dostigla razinu iz 1980. godine. Ta je godina zaključena s 31.007, a prošla s 23.506 izdanih građevinskih dozvola.

Ozana: Klijenti inzistiraju na parkiralištu

U agenciji Ozana, koja se bavi iznajmljivanjem stanova više klase poslovnim ljudima i diplomatima, objašnjavaju da u tom segmentu nema znatnijeg rasta cijena. Dok su neki njihovi stanovi u sjevernom dijelu Zagreba malo skuplji, oni u središtu su nešto jeftinije nego prošle godine zato što njihovi klijenti uglavnom inzistiraju na parkirališnom mjestu. To mnoge lokacije u središtu Zagreba ne mogu pružiti, pa onda pada i cijena. Lidija Cesar iz Ozane objašnjava da se cijene unajmljivanja njihovih stanova kreću od 700 eura mjesečno, a njihovi klijenti unajmljuju ih na najmanje šest mjeseci.