Osim edukacije i prevencije, ključan čimbenik sigurnosti je kvalitetna infrastruktura.
Prema statističkim podacima za razdoblje od 2010. do 2020. godine, u tunelima je zabilježeno ukupno 944 prometne nesreće. U njih šest osobe su poginule, dok je u 266 nesreća bilo osoba s težim ili lakšim ozljedama.
Analizirajući okolnosti koje su često prethodile ovim nesrećama, uočava se da je brzina neprimjerena uvjetima često bila ključni faktor.
Prema statističkim podacima za razdoblje od 2010. do 2020. godine, u tunelima je zabilježeno ukupno 944 prometne nesreće. U njih šest osobe su poginule, dok je u 266 nesreća bilo osoba s težim ili lakšim ozljedama.
Analizirajući okolnosti koje su često prethodile ovim nesrećama, uočava se da je brzina neprimjerena uvjetima često bila ključni faktor.
Za opremanje druge cijevi tunela Učka nabrojenim sustavima i za njihovo objedinjavanje u softversko integracijsko rješenje zadužena je tvrtka Eccos inženjering, Foto: PD
Također, vožnja na nedovoljnoj udaljenosti od drugog vozila, nepropisno kretanje na kolniku i nepropisno prestrojavanje bili su među čestim uzrocima”, doznali smo od prof. dr.sc. Marka Ševrovića s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu koji potvrđuje da ovi podaci ukazuju na važnost edukacije vozača o specifičnim opasnostima vožnje u tunelima i potrebu za dodatnim mjerama u edukaciji, prevenciji, ali i infrastrukturnom smislu kako bi se smanjio broj nesreća. Kako je vidljivo iz statističkih podataka, tuneli, u odnosu na broj kilometara cesta koje nisu u tunelu, sudjeluju u značajnijem postotku u ukupnom broju prometnih nesreća.
Prometni stručnjak primjećuje da bi se zbog toga moglo zaključiti da su tuneli inherentno opasniji od otvorenih cesta.
“Međutim, takav zaključak može biti zavaravajući. Iako tuneli imaju svoje specifične izazove, poput ograničene vidljivosti, promjena u uvjetima osvjetljenja i akustičnim uvjetima, potrebno je također uzeti u obzir činjenicu da se na cestama koje nisu u tunelu prometne nesreće također grupiraju. Znanstveno je dokazano da se 50 posto najtežih prometnih nesreća događa na manje od 10 posto prometne mreže. To sugerira da postoji niz dionica ili područja s visokim rizikom na cestovnoj mreži gdje se nesreće često događaju”, objašnjava te dodaje da u tom smislu, tuneli nisu nužno značajnije opasniji od drugih mjesta na prometnoj infrastrukturi na kojima se statistički događa više prometnih nesreća.
Umjesto toga, Ševrović ističe da je važno prepoznati i adresirati specifične rizike povezane s vožnjom u tunelima, kao i na drugim rizičnim dijelovima cestovne mreže, kako bi se osigurala sigurnost svih sudionika u prometu.
Zbog toga je tunele potrebno opremiti efikasnim i pouzdanim sustavima zaštite od požara, a kako bi se postigli najviši standardi sigurnosti prometa, potrebno ga je opremiti i sustavima za napajanje, rasvjetu, signalizaciju, ventilaciju i komunikaciju, sustavom videonadzora te sustavima za upravljanje prometom i signalizacijom.
Jedan od najvećih takvih projekata je probijanje druge i obnova postojeće cijevi tunela Učka čime će se postići veća razina sigurnosti za korisnike, bolja protočnost prometa na kvarnerskoj strani ipsilona te time i kraće vrijeme putovanja.
Druga cijev tunela Učka probijena je prošli ponedjeljak, a cijeli projekt trebao bi biti gotov do početka iduće turističke sezone, odnosno do ljeta 2024. godine.
Za opremanje druge cijevi tunela Učka nabrojenim sustavima i za njihovo objedinjavanje u softversko integracijsko rješenje zadužena je tvrtka Eccos inženjering, a glavni izvođač radova na izgradnji 5.63 km cijevi je građevinska tvrtka Bouygues Travaux Publics, specijalizirana za infrastrukturne radove.
U tunelu Učka bit će ugrađen sustav videonadzora koji detektira incidentne situacije u prometu kao što su zaustavljanje vozila, kretanje vozila u suprotnom smjeru kretanje vozila prevelikom ili premalom brzinom, nakupljanje vozila i drugih neregularnih situacija. Uz njega, tu je automatski sustav ventilacije koji osigurava efikasno održavanje uvjeta strujanja zraka
kroz tunel i njegovu kvalitetu, dok u slučaju izbijanja požara u tunelu sustav ventilacije, integriran sa sustavom vatrodojave, ima presudnu važnost u stratifikaciji dima i odimljavanju tunela. Ugradnja visokoefikasne i niskoenergetske ekološki prihvatljive LED rasvjete omogućuje prilagodbu intenziteta svjetla između vanjskih uvjeta i uvjeta rasvijetljenosti u tunelu čime se osigurava veća udobnost putovanja kroz tunel, a pouzdan sustav za komunikaciju unutar tunela (SOS pozivni i radiokomunikacijski sustav) također pridonosi sigurnosti putnika.
“Najmodernija oprema pojedinih sustava prije svega osigurava efikasnije praćenje aktualnih uvjeta u tunelu kao što su intenzitet prometa, mikroklimatski uvjeti, uvjeti kakvoće zraka, a potom u slučaju incidenta bržu i efikasniju reakciju. Projektirana oprema odlikuje se visokim stupnjem pouzdanosti u radu što osigurava manji broj kvarova kao i manji broj lažnih alarma u sustavima koje koristimo za detekciju neregularnih situacija”, objašnjava Zdeslav Krivošić, dipl.ing.elektrotehnike iz Eccosa. Za tečan i siguran promet u tunelu zaslužna je implementacija pouzdanih sustava i njihova integracija. Integracijskim rješenjem se operateru omogućuje nadzor i upravljanje svim sustavima preko jednog korisničkog sučelja, a prikaz slika s kamera na videozidu omogućuje bolji uvid u događanja u tunelu. Time je operater brži i efikasniji što je od presudne važnosti u nepredviđenim situacijama. Nadalje, u pojedinim slučajevima kad operater pokreće potrebni signalni plan, centralna nadzorna aplikacija prosljeđuje odgovarajuće informacije svim potrebnim sustavima u tunelu čime se smanjuje mogućnost ljudske pogreške.
Sadržaj omogućio Eccos
