Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović danas, 19. siječnja, u 16,45 sati održao je kratku konferenciju za novinare u Banskim dvorima.

Nakon razgovora s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem i najbližim suradnicima, odlučio je da Saboru Vlada uputi izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju pri kojem se tečaj CHF-a fiksira na 6,39 kuna, i dodao je da trošak ide na teret financijskih institucija. Ovu odluku su donijeli, kazao je, po kratkom postupku. Sada građani, kaže on, mogu ići mirno spavati bez da gledaju tečaj franka. Na pitanje tko će snositi troškove konverzije, rekao je da će HNB tu voditi glavnu riječ.

U 14 sati počeo je sastanak bankara i predstavnika Ministarstva financija na koji su bankari došli s ponudom da će iduća 3 mjeseca rate kredita obračunavati prema tečaju od četvrtka kad je bio 6,39 kuna za franak te će banke snositi cijelu razliku, a nakon toga očekuju konverziju kredita i raspodjelu tereta na sve sudionike.

• Leko: Rješenje za "švicarce" već u petak na dnevnom redu Sabora

• Banke spremne do 3 mjeseca snositi trošak mjera za lakšu otplate kredita u CHF

• Švicarski guverner: SNB više nije mogao braniti minimalni tečaj franka prema euru

"U slijedećih godinu dana možemo pristupiti razgovorima o konverziji kredita vezanih uz franak u kunske kredite, ali za to će biti potrebna suglasnost Hrvatske narodne banke jer to nije u isključivoj nadležnosti Vlade", rekao je Milanović.

Premijer je to kazao nakon što je u ponedjeljak poslijepodne održan sastanak predstavnika Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke i poslovnih banaka.

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

U međuvremenu, na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu od petka, kuna je oslabila prema švicarskom franku za daljnjih 1,62 posto, na 7,660765 kuna za franak, a u odnosu na sredinu prošlog tjedna tečaj franka uzletio je za gotovo 20 posto.

Uzlet franka počeo je nakon što je švicarska narodna banka u četvrtak odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, tada je i na tečajnici HNB-a tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Potom je na tečajnoj listi utvrđenoj u petak kuna oslabila prema euru za još 1,89 posto, a na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, za daljnjih 1,62 posto.

Tako je najnoviji tečaj franka za 1,27 kuna veći nego sredinom prošlog tjedna. A što to znači za oko 60.000 hrvatskih građana koji imaju stambene kredite vezane uz franak, govori podatak da je primjerice iznos rata od 600 franaka sada veći za 760 kuna – sa srednjim tečajem od 6,39 kuna iznosio je 3.836 kuna, a sa najnovijih 7,66 kuna iznosi 4.596 kuna.

HUB: Banke spremne podnijeti trošak povećanja tečaja CHF u prva tri mjeseca

Banke su spremne na sebe preuzeti udar od povećanja tečaja švicarskog franka tijekom sljedeća tri mjeseca i tako pomoći dužnicima s kreditima indeksiranim u toj valuti, a u međuvremenu treba potražiti trajno rješenje, izjavio je u ponedjeljak nakon sastanka s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke (HNB) direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zoran Bohaček.

"Razmatrali smo moguće prijedloge i iskristaliziralo se da će banke službeno podnijeti prijedlog kratkoročnog rješenja Ministarstva financija, koje će, nadamo se, taj prijedlog objaviti sutra ili preksutra", rekao je Bohaček.

Banke su kazale da su u prvom razdoblju od tri mjeseca spremne trošak toga da građani ne plaćaju povećane rate snositi na svojim leđima, rekao je Bohaček.

Istovremeno se, dodaje, zalažu za trajno rješenje, koje bi uključivalo socijalni položaj dužnika i ravnomjernu podjelu svih troškova takvog rješenja.

Bohaček nije želio detaljnije obrazložiti prijedlog banaka, rekavši da će ih, ako ih prihvati, objaviti Ministarstvo financija. Ponovio je pri tome da su banke spremne za prva tri mjeseca podnijeti "kompletan trošak olakšanja položaja dužnika".

Dodao je da su sve tri strane na današnjem sastanku izrazile spremnost pronalaska najprije kratkoročnog, a potom trajnog rješenja i to bez oklijevanja, kako bi se sve to do početka ljeta moglo provesti.

"HUB će formalizirati svoj prijedlog, a ministar financija je zamolio da do 17 sati dobije pisani prijedlog", kaže Bohaček.

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

U međuvremenu, na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu od petka, kuna je oslabila prema švicarskom franku za daljnjih 1,62 posto, na 7,660765 kuna za franak, a u odnosu na sredinu prošlog tjedna tečaj franka uzletio je za gotovo 20 posto.

Uzlet franka počeo je nakon što je švicarska narodna banka u četvrtak odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, tada je i na tečajnici HNB-a tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Potom je na tečajnoj listi utvrđenoj u petak kuna oslabila prema euru za još 1,89 posto, a na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, za daljnjih 1,62 posto.

Tako je najnoviji tečaj franka za 1,27 kuna veći nego sredinom prošlog tjedna. A što to znači za oko 60.000 hrvatskih građana koji imaju stambene kredite vezane uz franak, govori podatak da je primjerice iznos rata od 600 franaka sada veći za 760 kuna – sa srednjim tečajem od 6,39 kuna iznosio je 3.836 kuna, a sa najnovijih 7,66 kuna iznosi 4.596 kuna.