Proizvođači jakih alkoholnih pića okupljeni u Gospodarsko-interesnom udruženju proizvođača pića Hrvatske ponovno su Vladi, konkretno ministru financija Ivanu Šukeru, uputili pismo, tj. zahtjev za smanjenjem trošarina u kojem su još jednom argumentirali svoje stajalište da se politika trošarina u Hrvatskoj vodi isključivo s pozicije kratkoročnih interesa državnog proračuna ne vodeći računa o potrebi razvoja ove gospodarske djelatnosti. Od 1. kolovoza 2001. trošarina na jaka alkoholna pića nije se smanjivala i iznosi 60 kuna po litri apsolutnog alkohola. Proizvođači traže smanjenje trošarine na 40 kuna.

EU direktiva
Razlog zbog kojeg su ponovno pojačali svoju aktivnost prema Vladi i zbog čega traže hitnu izmjenu Zakona o posebnom porezu na alkohol i alkoholna pića u direktnoj je vezi s ulaskom Hrvatske u EU. Naime, EU direktiva 92/84/EE propisuje da najniža trošarina na alkohol i alkoholna pića iznosi 550 eura po hektolitri čistog alkohola. No ista direktiva propisuje da države članice koje na svoje proizvode primjenjuju stopu trošarine nižu ili jednaku iznosu od 1000 eura/hl a.a. svoju nacionalnu stopu ne smiju smanjivati. U GIUPPU stoga smatraju da je krajnji trenutak za promjenu iznosa trošarine kako bi se prije formalnog ulaska u EU ta grana gospodarstva oporavila i tehnološki razvila. Naime, visina trošarine uzrok je erozije cijele gospodarske grane, a upravo ona, smatraju proizvođači JAP-a, potiče sivo tržište. “Takva nelegalna proizvodnja, koja se odvija bez kontrole i provjere sanitarnih uvjeta proizvodnje ili zdravstvene ispravnosti sastojaka, između ostaloga, potiče i zdravstveni rizik potrošača, a ruši i ugled Hrvatske kao turističke zemlje” navode u GIUPPU. Procjene su “legalnih” proizvođača da neregistrirani proizvođači i patvoritelji jakih alkoholnih pića “pokrivaju” najmanje 40 posto ukupne proizvodnje i potrošnje jakih alkoholnih pića u državi. Tako jako sivo tržište uzrokuje trend pada prodaje legalno proizvedenih pića i vodi, kako kažu u GIUPPU, u stečaj cijelu grupaciju alkoholnih pića. Međusobnu neravnopravnost tvrtki, pak, indirektno potiče i država koja dijelu proizvođača gleda “kroz prste” na dug za trošarinu i PDV, a oni pak, radi opstanka na policama trgovina, trgovcima odobravaju i do 40 posto rabata. Time ugrožavaju “zdrave” tvrtke iz branše.

Zatvoreni krug
Težak položaj proizvođača istodobno ugrožava i poljoprivrednu proizvodnju (voćarstvo, vinogradarstvo i ratarstvo) koji su sirovinska baza za proizvodnju jakih alkoholnih pića. Proizvođači JAP-a smatraju kako je upravo visoka trošarina uzrok ovih negativnih kretanja u industriji, pri čemu se na koncu krug zatvara jer se zbog svih spomenutih negativnih utjecaja smanjuje broj legalnih pravnih subjekata u branši što na koncu smanjuje osnovicu za obračun PDV-a i trošarina. Proizvođači su svoj novi apel smanjenjem nameta potkrijepili brojčanim pokazateljima kretanja prodaje jakih alkoholnih pića unatrag nekoliko godina. Od 1994. došlo je do 50-postotnog smanjenja plasmana pa je prodaja na domaćem tržištu sa 18,5 milijuna litara pala na 9,5 milijuna litara. Istodobno, uvoz je količinski povećan pet puta. Tezu o međuovisnosti trošarina i kretanja proizvodnje i prodaje pojačava i podatak da je do pada plasmana došlo 2001. kada su trošarine s 80 smanjene na 60 kuna po litri apsolutnog alkohola. Istodobno, unatoč prepolovljenoj proizvodnji, država je u 2006. ubrala 22,3 posto više trošarina nego 1994.

Država uzima 75 posto prodajne cijene

Prosječna proizvođačka cijena litre alkoholnog pića u Hrvatskoj, na bazi 40 posto alkohola iznosi 12,50 kuna. Poseban porez na to iznosi 24 kune. Na tu cijenu (36,50 kuna) zaračunava se još 22 posto PDV-a što iznosi 8,03 kuna pa prodajna cijena litre alkoholnog pića na koncu iznosi 44,03 kuna. Od toga, država uzme 32,03 kune ili 73 posto, a proizvođač 12,50 kuna. Osim svojih proizvodnih troškova (sirovina,etiketa, ambalaža, prijevoz, energija itd.), proizvođač državi još pokriva doprinose za zdravstveno i mirovinsko zaposlenika i druge naknade, a u GIUPPU su izračunali da to čini još oko dva posto cijene. Dakle, ukupan državni namet na litru alkoholnog pića povećava na 75 posto prodajne cijene.