Od kolovoza prošle godine Filip i Jakov imaju vlastitu tvrtku. Ove godine u poslu im se pridružio prijatelj iz studentskih dana. Često nema razlike između šefova i zaposlenika, piše HRT.

“Mislim da je to jedna od ključnih stvari, dakle ta atmosfera u kojoj radimo i to smo baš razgovarali, da bismo htjeli održati nekako tu atmosferu kakva je trenutačno, a to je opuštajuća, prijateljska atmosfera”, naglasio je Filip Bel, mladi poduzetnik.

Jakov je prije radio u poduzeću u kojem nije osjećao da napreduje i da je važan član tima.

“Upravo zbog toga, želio sam naučiti na greškama koje sam primijetio kod drugih i osigurati da svi koji budu radili sa mnom imaju bolje iskustvo nego što sam imao ja. Već bih ja otišao da nisam zadovoljan. Tako je bilo u prošloj firmi. Meni prvenstveno nije ni bitna toliko plaća nego da radim s ljudima s kojima želim raditi. A o odlasku, ja to jednostavno odlučim, ja se ne vežem za jedno radno mjesto pa da tamo moram ostati do kraja života”, naglasio je Jakov Glavina, mladi poduzetnik.

Tako danas razmišlja većina mladih. Bore se za svoja prava i vjeruju da je česta promjena posla dobra jer daje više mogućnosti i širi horizonte.  Na pitanje može li se razlučiti privatni i poslovni život ili treba sve dati za posao, Gabriela Trninić, studentica, zaposlena u digitalnom marketingu, rekla je da se to treba razlikovati.

pokret oslobađanja od rada

‘Tiho odustajanje’ od posla sve raširenije, tvrtke sve zabrinutije

“Ne treba se baš 100 posto davati jer je bitno i zdravlje i kako se osoba osjeća”, rekla je.

Prema istraživanju provedenom na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u Hrvatskoj svaki peti radnik aktivno traži novi posao, a svaki deseti želi otići u inozemstvo. Nakon pandemije suočili smo se s masovnim napuštanjem posla. A onda je na red došlo tzv. “tiho odustajanje od posla” što znači raditi nužni minimum i ništa više nego što je propisano ugovorom o radu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Brojna istraživanja pokazuju da imamo problem s poticajnošću posla, to dosad nije predstavljalo problem jer je bilo viška ljudi na tržištu rada. U svim segmentima tržišta rada je ljudi malo i da poslodavci uz plaće koje su kod nas bijedno niske u usporedbi s ostatkom Europe moraju početi voditi računa o svim drugim segmentima upravljanja ljudskim potencijalima”, istaknuo je dr. sc. Zvonimir Galić, profesor na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Zanimljivo je da tihom odustajanju ne pribjegavaju samo mladi. “Da se moram kladiti, ja bih rekao da je to tiho odustajanje od posla, u najmanju ruku, jednako izraženo i kod starijih koji će svoje zadovoljstvo i ispunjenje naći u nekim drugim segmentima života, a ne na poslu”, rekao je Galić.

O ovom fenomenu koji sve više uzima maha još nema točnih podataka, no očito je da su ga i poslodavci sve više svjesni.