EN DE

Tečajne razlike i nekontrolirani uvoz najveći problemi drvoprerađivača

Autor: Darko Bičak
12. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Lani smo samo na tečajnim razlikama ostvarili sedam milijuna kuna minusa te se pitam isplati li nam se uopće izvoziti gotovi namještaj ili piljenu građu, požalio se Ivan Slamić, prvi čovjek TVIN-a iz Virovitice, najvećeg domaćeg proizvođača namještaja

Operativni program industrijske prerade drva koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) prihvatilo ove godine donijet će bolje dane hrvatskoj drvnoj industriji, najavio je ministar Petar Čobanković na jučerašnjem otvaranju 33. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije – Ambienta na Zagrebačkom velesajmu.
Čobanković, koji je na otvaranju Ambiente bio izaslanik premijera Ive Sanadera, istaknuo je stratešku važnost drvne industrije za hrvatsko gospodarstvo, koja je trenutno u stagnaciji, ali bi uskoro ponovno trebala biti jedna od “lokomotiva” privrednog razvoja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sedam cjelina
“Njezina važnost leži u činjenici da se drvna industrija, i proizvodnja namještaja kao proizvoda s najvišom dodanom vrijednošću u njoj, temelji na domaćoj sirovini i vezana je uglavnom za ruralna područja te omogućuje njihov razvoj”, kazao je Čobanković. Predsjednik uprave ZV-a, Davorin Spevec, rekao je na jučerašnjem otvaranju da Ambienta zauzima posebno mjesto unutar svih 30-ak sajmova koji se godišnje održe na Zagrebačkom velesajmu, a posebnost ovogodišnje izložbe je što se na njoj nalazi dosad najveći broj domaćih izlagača.
Od ukupno 700 izlagača njih 365 dolazi iz inozemstva iz 29 zemalja svijeta. Ovogodišnja Ambienta održava se na 45.000 četvornih metara. Sajam se odvija kroz sedam tematskih cjelina i to Namještaj za stanovanje, Kuhinje i kupaonice, Uredski namještaj i namještaj za opremanje objekata, Proizvodi i oprema za unutarnje i vanjsko uređenje, Antikviteti i umjetnine, Repromaterijal za industrije namještaja te Strojevi i alati za drvnu industriju.

Operativni program industrijske prerade drva koji je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (MPŠVG) prihvatilo ove godine donijet će bolje dane hrvatskoj drvnoj industriji, najavio je ministar Petar Čobanković na jučerašnjem otvaranju 33. međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije – Ambienta na Zagrebačkom velesajmu.
Čobanković, koji je na otvaranju Ambiente bio izaslanik premijera Ive Sanadera, istaknuo je stratešku važnost drvne industrije za hrvatsko gospodarstvo, koja je trenutno u stagnaciji, ali bi uskoro ponovno trebala biti jedna od “lokomotiva” privrednog razvoja.

Sedam cjelina
“Njezina važnost leži u činjenici da se drvna industrija, i proizvodnja namještaja kao proizvoda s najvišom dodanom vrijednošću u njoj, temelji na domaćoj sirovini i vezana je uglavnom za ruralna područja te omogućuje njihov razvoj”, kazao je Čobanković. Predsjednik uprave ZV-a, Davorin Spevec, rekao je na jučerašnjem otvaranju da Ambienta zauzima posebno mjesto unutar svih 30-ak sajmova koji se godišnje održe na Zagrebačkom velesajmu, a posebnost ovogodišnje izložbe je što se na njoj nalazi dosad najveći broj domaćih izlagača.
Od ukupno 700 izlagača njih 365 dolazi iz inozemstva iz 29 zemalja svijeta. Ovogodišnja Ambienta održava se na 45.000 četvornih metara. Sajam se odvija kroz sedam tematskih cjelina i to Namještaj za stanovanje, Kuhinje i kupaonice, Uredski namještaj i namještaj za opremanje objekata, Proizvodi i oprema za unutarnje i vanjsko uređenje, Antikviteti i umjetnine, Repromaterijal za industrije namještaja te Strojevi i alati za drvnu industriju.

Najava zakona
Činjenica da drvoprerađivači s većom finalizacijom proizvoda imaju više gubitke bila je povod glavne teme Poslovnog kluba u sklopu Ambiente. Čobanković je objasnio poduzetnicima da Ministarstvo može jako malo učiniti po pitanju tečajne politike no da se to pokušava riješiti drugim sredstvima poput potpora i financijskih praćenja. Ovogodišnji susret vladinih dužnosnika i gospodarstvenika na ZV-u imao je radni naziv “Konkurentnost u izvozu kroz partnerstvo šumarstva i prerade”, a mnogi gospodarstvenici su upravo suradnju s Hrvatskim šumama spomenuli kao jedinu svijetlu točku u odnosu države prema njima.
“Samo na tečajnim razlikama u protekloj godini ostvarili smo minus od 7,000.000 kuna pri izvozu svojih proizvoda te se zbilja pitamo isplati li nam se više izvoziti gotovi namještaj ili piljenu građu“, požalio se ministru Čobankovići Ivan Slamić, prvi čovjek najvećeg domaćeg proizvođača namještaja TVIN-a iz Virovitice.
Poduzetnike muče i uvoznici koji “prodaju finalne proizvode ispod cijene repromaterijala za njihovu izradu” ili pak s lažiranim deklaracijama, kako su se požalili drvoprerađivači iz Bjelovara.
Vladi je zamjereno da “već na desetom sličnom skupu govori o općenitim mjerama”, a bez konkretnih koraka. Ministar Čobanković je izjavio da se radi o sustavu koji se ne može riješiti preko noći već dugoročnim mjerama. Kao primjer je naveo prošlogodišnje obećanje o donošenju Operativnog programa razvoja industrijske prerade drva koji je donešen ovog srpnja, a za narednu godinu obećao i zakon koji bi regulirao tu problematiku. Donošenjem zakona trebao bi se riješiti i problem nekontroliranog uvoza, ali i izvoza.

Grbac: Izvozom se bave tvrtke za koje nitko nije čuo

Pomoćnik ministra dr. Ivica Grbac rekao je da će biti formirano povjerenstvo, u čemu će sudjelovati i poduzetnici, koje će kontrolirati nepravilnosti u drvoprerađivačkoj industriji.
Trenutno jedno povjerenstvo MPŠVG-a, kaže dr. Grbac, utvrđuje postojeće stanje prema kojem je ustanovljeno da se izvozom, i manjim dijelom uvozom, bavi oko 90 posto “hrvatskih” tvrtki koje su apsolutno nepoznate bilo kome iz branše.
Kao konačno rješenje u ovoj gospodarskoj grani najavljuje se Burza piljene građe i elemenata koja bi, kad profunkcionira, na jednom mjestu trebala okupiti sve sudionike u drvnoprerađivačkoj industriji te sve transakcije učiniti transparentnima.

Autor: Darko Bičak
12. listopad 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close