Milanovićev tim nije previše okolišao, postoji iskušani recept standardnog oglašavanja na društvenim mrežama na koje je potrošeno oko 20.000,00 eura na Google i oko 9.000,00 eura na Metine kanale (Instagram i Facebook). Standardna komunikacija prema kojoj je teško razlučiti koji je krug. No kad imate kandidata poput Milanovića onda do izražaja dolazi ona neformalna komunikacija. Najbolji primjer za to jest sučeljavanje: potrebno je samo pričekati da onaj pravi Zoran Milanović otvori usta i izbaci natprosječno inteligentnu foru, u službi difamacije, koju kad čujete prvi puta zapravo se divite kako je to uopće skovao. Ta fora objavljena u žaru borbe na sučeljavanju u tom trenutku postaje uz malo efekata viralni video koji će se brzinom munje proširiti po društvenim mrežama i ona je snaga koju je Milanović i njegov tim držao u rukavu.

Kada pogledamo Google i Facebook oglasni dio, ništa posebno nismo u stanju zaključiti, kada pogledamo vrijednost organskih postova, bez oglašavanja, konstantno pikanje protukandidata na istoj valnoj duljini kao i proteklih pet godina onda možemo vidjeti Milanovića u punom sjaju, i na temelju toga možemo zaključiti: glasat ću za njega. U teoriji vidjeli ste ga više puta dnevno, na plakatu kada ste išli na posao, na televiziji i radiju tijekom dana i na internetu gotovo cijelo vrijeme, ali najveću vrijednost ipak ima onaj video s Tik-toka koji ste primili kao mnogo puta proslijeđeni video na WhatsAppu, e tu leži digitalna vrijednost Zorna Milanovića. Upravo taj video izrezala je i dodatno uredila Milanovićeva ekipa na profilu Zokipedija, a vama je došao kao zgodan video da vam popravi tmuran siječanjski dan, baš onako kako vam Tik-Tok podvaljuje video koji vam se slučajno svidio.

Dragan Primorac ulazi u drugi krug za par promila i svima koji iole prate politiku jasno je da je potrebno uložiti veliki napor da se spasi obraz (za pobjedu je potrebno čudo). U drugom krugu njegov digitalni tim zaoštrava s porukama i na televiziji vidimo uglađenog Primorca dok u organskim postovima sve pršti od nezadovoljstva u spektru tema od rodne ideologije do odnosa sa Srbijom i nekih tema koje čujemo svakih par godina pa ih spremimo u ropotarnicu povijesti. Na Metine kanale potrošeno je oko 7.000,00 eura dok je na Google potrošeno oko 4.500,00 eura. Fokus je naravno na organskom kako bi se žargonski reklo „zapalili“ svi lokalni ogranci i tako došlo do ekstra glasova u drugom krugu. No tu je glavna razlika između kandidata u kampanji visokog intenziteta, glasači će brzo prepoznati ako ste uživo uglađeni i pristojni, a na internetu vatreni i gotovo na momente bezobrazni. Nažalost to ne korespondira i na kraju će vam reći da ste neautentični.  Taktiku koju je primjenjivao Milanovićev tim pokušali su i u suprotnom stožeru, gađao je trice i obećavao da će ići do kraja. To je možda upalilo kod njegovih „stožernih“ birača, no nije dovoljno da se napravi neka velika razlika.

Ruski botovi

Politički botovi mogu imati razne namjene, primjerice da stvore percepcijski nesklad do momenta da utječu na mišljenje mase ili da pod lažnom zastavom upere prstom u one druge. Najčešće to je utjecanje na javno mnijenje kako bi se, jednostavnim jezikom rečeno, prikazala drugačija situacija od stvarne situacije. U Hrvatskoj politici postajali su botovi no oni nikad nisu imali neku važniju ulogu. Upravo na ovim izborima pokazalo se kako je Hrvatska trenutačno otporna na „vanjski utjecaj“ i nema tog bota koji može utjecati na tvoje mišljenje. Kod nas je malo drugačija situacija, koriste se botovi, (a i skidaju se) kako bi se stvorila percepcija da ih je netko koristio i s time postigao efekt da je ovaj drugi pokušao nelegalne rabote. Puno je veći problem kada BOT ubaci lažni link, pošalje ga na privatni broj mobitela na koji očekujete poštu, pa ponudi popust koji to nije, takvih prevara ima sve više i više, i puno su veći problem od političkih neistomišljenika koji objavljuju po 100 objava dnevno, njih smo odavno locirali i transferirali u „junk mail“. Sama informacija koja se pojavila u javnosti da određena strana agitira za određenog kandidata nije dugo živjela u medijima jer nisu primijećene neke velike anomalije na domaćem terenu.

Zahvaljujući EU regulativi i dodatnoj regulaciji objava političke i društvene kategorije i svemu što je napravljeno u zadnjih deset godina, danas uz jednostavno pretraživanje možemo pronaći podatak koji kandidat je potrošio određenu svotu, koga je ciljao i gdje se oglašavao. Idući put kada čujete da se negdje pojavila mreža botova ponajprije možemo zahvaliti tech zakonima poput DSA (Digital Services Act) nastalih pod pritiskom EU. Poanta jest da platforme na koje se stavlja određeni sadržaj, koji utječe na nečije mišljenje imaju obavezu istražiti i skinuti sadržaj koji je problematičan. One moraju prijaviti „bot“ i prijaviti ga za „nedolično ponašanje“. Recentni primjer Rumunjskih izbora pokazao je da Tik-Tok itekako ima snagu utjecati na mišljenja javnosti, ali i da EU neće sjediti prekriženih ruku.

Transparentnost je temelj digitalne demokracije, i koliko god je to moguće Z-generacija koja dolazi treba braniti istinitost navoda, propitivati i istraživati, pogotovo uz najave Marka Zuckerberga kako će Meta ukinuti fact checking. Sretno nam bilo svima u borbi za činjenice.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo