Ruska vlada mogla bi uskoro svojim kompanijama Rosnjeftu i Gazpromu dodijeliti licence za sva buduća off-shore nalazišta, što je samo nastavak energetske politike Moskve i učvršćenja njene kontrole nad ovim sektorom. Predsjednik Vladimir Putin sastao se prošli tjedan s predstavnicima dviju kompanija s kojima je razgovarao o podjeli budućih off-shore projekata, prenose izvori bliski vladi. Na taj će način Rusija u korijenu spriječiti prisutnost inozemnih naftnih kompanija, ali isto tako oslabiti ulogu lokalnih privatnih tvrtki poput Lukoila.I dok je posljednjih mjeseci Kremlj dirigirao projektima na kontinentu (on-shore) i otoku Sahalin, postupno preuzimajući kontrolu, njegova direktiva sada je usmjerena na morska nalazišta, odnosno off-shore polja. Brojni analitičari ističu da se buduća velika svjetska nalazišta nalaze upravo na morskim dubinama, poput zapadne Afrike, pa se mnoge naftne kompanije okreću proizvodnji i istraživanju u takvim uvjetima. Kolike se zalihe nalaze u Barentsovom, Karskom, Ohotskom i Sjevernom ledenom moru te Tihom oceanu još se nagađa, no prema svemu sudeći, goleme su. Pa ipak, za vađenje nafte i plina iz velikih dubina i leda potrebne su znatne investicije, suvremena oprema, skupa tehnologija pa dio stručnjaka smatra da Gazprom i Rosnjeft nemaju dostatnu stručnost i tehnologiju. Nakon nedavnog istiskivanja inozemnih partnera iz projekta Sahalin 2, dio komentatora je istaknuo kako je Moskva puštala ulazak stranih investitora sve dok ruske kompanije nisu pribavile potrebnu tehnologiju, nakon čega su mogle bez ičije pomoći raditi na nalazištima.

Zasad je upitno mogu li se samostalno nositi sa zahtjevima poslovanja na krajnjem sjeveru. Početkom tjedna norveški ministar nafte i energetike Odd Roger Enoksen, na seminaru o budućnosti Arktika i naftnih potencijala, naglasio je potrebu norveško-ruske suradnje. Naime, prošle godine je uprava Gazproma odbila ponude norveških tvrtki Statoila i Norsk Hydra, kao i američkog Chevrona te francuskog Totala, o uključivanju u projekt Štokman u Barentsovu moru. “Samtram da ovo ne pruža dobru perspektivu. U interesu je Rusije i Norveške uska suradnja kako bi se osiguralo održivo upravljanje prirodnim izvorima u Barentsovu moru”, izjavio je Enoksen. Prema nekim studijama, četvrtina neotkrivenih svjetskih ležišta nafte nalazi se u Arktičkom oceanu pa mnoge kompanije ondje vide izvore budućih profita. “Naše se poslovanje mijenja, pristup poznatim nalazištima se smanjuje, a konkurencija istodobno biva sve snažnija”, upozorava Don Wallete, predsjednik ruske podružnice tvrtke ConocoPhillips. Istovremeno, vađenje nafte iz Arktika kritiziraju mnoge skupine za zaštitu okoliša napominjući da je daleki sjever znatno ranjiviji na zagađenje od ostalih svjetskih regija. Ruska naftna kompanija Rosnjeft uskoro će krenuti u gradnju nove rafinerije u blizini naftovoda istočni Sibir – Pacifik, a sada se razmatraju tri lokacije. Premda Rosnjeft nije predstavio plan projekta, procjenjuje se da će ukupni troškovi investicije dosegnuti 6 milijardi dolara. Nadalje, vodeći ljudi kompanije potvrdili su kako će u suradnji sa Strojtrangasom uložiti 1,3 milijarde dolara u Alžir. Naime, vijest je stigla nakon završetka istraživanja dvaju polja na istoku zemlje koja su se ipak pokazala bogatijim nego se prvotno činilo. U tom projektu će Rosnjeft i Strojtrangas držati 60-postotni udio, dok će ostatak biti u vlasništvu libijskog Sonatracha.