Predstavnici hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a nastavljaju sutra pregovore o Ini, a pregovori bi mogli biti obilježeni pravomoćnom presudom Vrhovnog suda Ivi Sanaderu te najavom da bi Hrvatska od MOL-a mogla otkupiti njegov udio u Ini.

Dva najveća dioničara Ine – hrvatska Vlada, koja ima 44,84 posto dionica, i MOL, koji ima 49,08 posto, službene su pregovore o Ini započeli sredinom rujna prošle godine. Drugi je krug pregovora održan početkom studenog prošle godine, a treći sredinom siječnja ove godine.

Zadnja, četvrta runda pregovora održana je 7. svibnja, a Vladini i MOL-ovi pregovarači tada su rekli da žele ubrzati pregovore.

No, čini se da su događaji koji su uslijedili pojačali razmimoilaženja Vlade i MOL-a oko budućnosti Ine pa se u javnosti sve češće kao realna opcija spominje odlazak MOL-a iz Ine.

Dosadašnji su pregovori pokazali da je za hrvatsku stranu najspornije pitanje korporativnog upravljanja, dok u MOL-u najspornijim drže pitanja plinskog biznisa jer tvrde kako Hrvatska nije ispunila ugovore iz 2009. godine o preuzimanju plinskog biznisa. Pitanja koja treba riješiti u pregovorima su i zastoj investicija, sudbina rafinerija, maloprodaja, razvoj i povećanje efikasnosti poslovanja Ine.

Predstojeći, peti krug pregovora je i prvi nakon pravomoćne presude bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog ratnog profiterstva u 'slučaju Hypo' i primanja mita od mađarskog MOL-a, a Uskok je za davanje mita podignuo optužnica protiv predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernadija.

Pravomoćna presuda, koju je Vrhovni sud donio u lipnju, za voditelja hrvatskog pregovaračkog tima, ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka potvrda je da kod prodaje Ine nisu bili zaštićeni nacionalni interesi i da su međusobni upravljački odnosi Vlade i MOL-a u Ini definirani na temelju dokazane korupcije. MOL je pak izrazio razočaranje presudom Vrhovnog suda, odlučno odbacivši sve sugestije o neprimjerenom poslovnom ponašanju tvrtke i njezina čelnika.

Novu notu pregovorima mogla bi dati i ovotjedna izjava ministra Vrdoljaka da Hrvatska želi ispregovarati zajam za otkup Ininih dionica od MOL-a i tako riješiti nesporazum s mađarskom naftnom kompanijom.

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

e-Dječja kartica

Mudrica stiže na Interliber: Digitalna kartica koja donosi niz pogodnosti za roditelje i djecu

Prema Vrdoljakovim riječima, dionice koje posjeduje MOL i do 19 posto Ininih dionica u vlasništvu hrvatske države, mogle bi se upotrijebiti kao kolateral pa ne bi bilo potrebe za državnim jamstvima, a ta transakcija ne bi uvećala javni dug.

Vrdoljak je ocijenio kako bi otkup Ininih dionica bilo najbolje rješenje. Drugim rješenjem drži postizanje dogovora s MOL-om, a trećim pronalazak novog partnera za Inu.

Prema mađarskom poslovnom portalu Portfolio.hu, MOL-ov udjel u Ini vrijedio bi otprilike 2-3 milijarde američkih dolara, a za MOL-ove dioničare povoljni rezulat dogovora bila bi cijena iznad 2 milijarde.

Taj je portal prenio i reakciju MOL-a da će ta kompanija, ako hrvatska Vlada želi pregovarati o otkupu njena udjela u Ini, tražiti od Vlade da iskaže takvu namjeru putem službenih kanala.

Pregovori Vlade i MOL-a o Ini u ovih dana se stavljaju i u kontekst mogućnosti da ruski energetski div Gazprom od MOL-a otkupio njegov udjel u Ini. Međutim, hrvatska je Vlada najavljivala izmjene Zakona o privatizaciji Ine prema kojima bi Vlada "kontrolirala" prodaju Ine tvrtkama izvan EU-a, a ministar Vrdoljak nedavno je izjavio kako će se oprezno ići u izmjene Zakona o privatizaciji Ine te napraviti sve što je zakonom moguće i što je u skladu s preuzetim obvezama, kako bi hrvatska država mogla utjecati na izbor partnera u Ini.