Koronakriza još traje. Nije sigurno do kada će mnoge firme raditi od kuće, kako će se točno otvoriti kafići i restorani i kako će raditi, što će biti s ovom sezonom od koje Hrvatska ima i te kakve koristi i, na kraju, hoćemo li se brčkati u moru bar (ne)punih sedam dana u srpnju, kolovozu i/ili rujnu, piše RTL.

Što kaže struka?

Što kaže struka i kako je to zakonski određeno rekao je odvjetnik Antonio Volarević:

koronakriza

Trgovci se od koronakrize neće oporaviti pet godina, nisu podizali ni marže ni cijene, kažu iz HGK

‘Pravo radnika na korištenje godišnjeg odmora više je nego jasno propisano Zakonom o radu, te se poslodavac čak i u ovim novonastalim okolnostima uzrokovanim pandemijom i mjerama državnih vlasti mora pridržavati zakonskih propisa. Na prvom mjestu treba naglasiti da godišnji odmor, kao institut radnog prava, mora sačuvati svoju bit – a to je duži odmor radnika od rada i radnih obaveza tijekom jedne kalendarske godine. Nipošto nije ispravno, zapravo je protuzakonito, radniku koji je zbog mjera tijela državne vlasti bio prisiljen raditi od kuće (ili izvan mjesta rada čekati radne zadatke, biti dostupan poslodavcu za izvršavanje radnih zadataka), retrogradno evidentirati da je za to vrijeme zapravo koristio godišnji odmor. Za takvu povredu poslodavca propisana je po Zakonu o radu i prekršajna sankcija i to u rasponu od 31.000,00 kn do 60.000,00 kn po svakom radniku odnosno po svakom prekršaju poslodavca’, rekao je, pa dodao:

‘Raspored korištenja godišnjih odmora donosi poslodavac i to najkasnije do kraja mjeseca lipnja. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora poslodavac ima pravo i obvezu unaprijed uzeti u obzir potrebe organizacije rada, o čemu poslodavac samostalno i neovisno vodi brigu, ali je dužan uzeti u obzir i mogućnosti koje su radnicima raspoložive za odmor. Dakle, poslodavac nije ovlašten ignorirati radnike i njihove mogućnosti za korištenje odmora, već upravo suprotno’.

Rad od kuće nije godišnji odmor

Kada donese odluku o rasporedu godišnjih odmora, poslodavac mora svakog radnika obavijestiti o korištenju i razdoblju njegovog/njezinog godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije početka tog godišnjeg odmora. I ta zakonska odredba nedvojbeno ide u prilog tvrdnji da retrogradno upisivanje u evidenciju rada da je radnik iskoristio godišnji odmor za vrijeme rada od kuće potpuno nezakonito.

dezinfekcija

FOTO: Pripreme za otvaranje kafića u punom jeku, evo kako to izgleda

‘Prisilni godišnji’ neka je nova praksa

Sličan odgovor imala je i Petra Ivšić iz BRID-a (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) koju smo također kontaktirali:

‘U praksi, u poduzećima gdje su radnici pokriveni kolektivnim ugovorom i u kojim djeluju sindikati razina prava je veća, kao i njihovo poštivanje, pa tako i prava vezana uz godišnji odmor, čije trajanje tada može biti duže od zakonskog minimuma od 20 dana godišnje, radnici mogu imati veća prava da sami odlučuju kada će ga koristiti i slično. Budući da je sindikalna gustoća u privatnom sektoru znatno niža od one u javnom, u njemu su i prava radnika, pa tako i pravo na godišnji odmor, znatno niža i češće se i teže krše. Ono što se u trenutnoj situaciji često događa je da poslodavci šalju radnike na ”prisilne” godišnje odmore, pri čemu također krše zakonsku odredbu da se korištenje godišnjeg odmora mora radnicima najaviti barem petnaest dana ranije’, rekla nam je Ivšić.