Visoka likvidnost na međunarodnom financijskom tržištu omogućila je zadnjih mjeseci zemljama lošeg kreditnog rejtinga uspješno i povoljno zaduživanje, kako će vjerojatno biti i s Hrvatskom, koja izdaje obveznice na američkom tržištu, no to će samo odgoditi nužnu fiskalnu konsolidaciju, kazao je danas direktor odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria-Banke (HAAB) Hrvoje Stojić.

Na predstavljanju HAAB-ove publikacije "Macroeconomic Outlook 2013-2014" Stojić je kazao i kako u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 2 posto, što je nešto više od ranije prognoziranog pada za 1,5 posto.

Kao razloge nastavka pada BDP-a naveo je, uz ostalo, nastavak razduživanja zbog neizvjesnih rezultata predstečajnih nagodbi i troškova regulacije, rast nezaposlenosti, slabiju ino potražnju, ali i usporenu fiskalnu štednju.

Stojić smatra da je nedavni rebalans državnog proračuna korak u dobrom smjeru smanjenja deficita od 0,5 posto BDP-a, ali ne donosi nužne reforme na rashodovnoj strani, što ukazuje na smanjene ambicije Vlade da provede fiskalnu konsolidaciju reformskim potezima u mirovinskom, zdravstvenom i socijalnom sustavu.

Dijelom su razlog tome skori lokalni izbori, ali dodao je, fiskalna će konsolidacija biti usporena dokle god traju relativno povoljni uvjeti na financijskom tržištu, odnosno dokle god se možemo relativno povoljno zaduživati, što pak povećava rizik od previsoke razine javnog duga, koji bi do kraja 2014. mogao premašiti 80 posto BDP-a.

To bi se moglo promijeniti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kada je vjerojatan i ulazak Hrvatske u tzv. Proceduru pretjeranog deficita (EDP), što bi trebalo djelovati stabilizacijski, s obzirom da će se fiskalna konsolidacija ubuduće temeljiti na institucionalnim pravilima i strukturnim mjerilima.

Stojić u ovoj godini očekuje pad BDP-a od 2 posto, uslijed razduživanja privatnog sektora, rasta nezaposlenosti i neizvjesnih izgleda u okruženju, posebice slabije potražnje od strane hrvatskih glavnih trgovinskih partnera. Također, ulaskom u EU, Hrvatska izlazi iz CEFTA-e, što sa sobom nosi jednokratni negativni učinak, koji se procjenjuje na 0,4 do 0,5 posto BDP-a.

Inflaciju u ovoj godini pak očekuje na nižoj prosječnoj razini nego u 2012., odnosno na oko 3 posto, a među čimbenicima koji će najviše utjecati na njeno kretanje izdvaja zamjenu nulte stope PDV-a stopom od 5 posto, više trošarine na duhanske proizvode te daljnje usklađenje cijena energenata s tržišnim razinama.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?