Nije da mi to područje nije blisko, moj pokojni otac bio je profesor na zagrebačkom poljoprivrednom fakultetu i bavio se genetikom i stočarstvom”, počeo je razgovor o motivima za ulazak u svoj novi projekt, preuzimanja Genetskog centra u Buzetu, Danko Končar, koji inače ove godine puni 80 godina.

Kao investitor Končar se, kao “kralj kroma” kako je nazvan zbog vlasništva rudnika kroma u Južnoafričkoj Republici, u Hrvatsku vratio prije 16 godina, kupujući nekretnine na istarskom poluotoku.

Raširio je potom fokus i na brodogradnju, marine, hotelski biznis, energetiku, no ulazak u stočarstvo i proizvodnju hrane sve je iznenadio. Njemu, pak, to nije nelogičan izbor, a pojašnjava i zašto.

Dugoročni cilj
”Neovisno o tomu što cijene u ovom trenutku skaču nebu pod oblake, to je proizvodnja koja ima prođu i treba je dugoročno promatrati”, kaže Končar.

Genetski centar, koji se sagrađen 1995. s ciljem osiguranja genetskog materijala za istarske farme, zapravo nije zaživio, mijenjao je vlasnike i na kraju kupac iz stečaja, zagrebački B2 Kapital, odlučio ga je prodati Končaru.

On je, kaže, obišao staje, kojih na 8 hektara površine farme ima ukupno 24, te zaključio da će njihovo stavljanje u funkciju iziskivati značajna ulaganja.

”Projekt same investicije tek će se ozbiljnije razraditi, jer objekti koji su izgrađeni prije gotovo 30 godina nemaju opremu, nisu nikada korišteni i zapušteni su. Od njih ostaje samo kostur i de facto se sve postavlja od samog početka”, kaže Končar.

Procjenjuje da će biti potrebno oko 10 milijuna eura ulaganja, no ići će se korak po korak. Izvornim projektom predviđeni kapacitet Centra bio je uzgoj 5000 ovaca i 5000 koza, ali Končar kaže kako će krenuti s uzgojem puno manjeg broja.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

“Nije nam cilj samo uzgoj, želimo proizvoditi sir i mlijeko, a meso nas ne zanima i prodaja stoke je u drugom planu”, otkriva Končar, nastavljajući kako je cilj proizvodnjom najprije pokriti vlastitu potražnju.

”Mi u našem hotelskom portfelju imamo između 2500 i 3000 kreveta, a planiramo i daljnje povećanje kapaciteta s novim projektima”, ističe Končar, koji uz Hotel i Apartmane Medena u Trogiru priprema i projekt hotelskih kapaciteta više klase na pulskom području.

Za prodaju sira i mlijeka računa i na tržište Istre, na kojemu postoji potražnja za ovakvim proizvodima, a kaže i kako već imaju naznake da bi plasman našli i kod talijanskih kupaca. U svakom slučaju, na Končarevoj farmi uzgajat će se koze i ovce, a svinje su neka potencijalna opcija za drugu fazu, ali samo čuvene španjolske pata negra svinje visoke vrijednosti.

Automatizacija proizvodnje
Koliki će obuhvat proizvodnje biti na ovoj farmi, to će po Končarevim riječima ovisiti ponajprije o tomu koliko će radnika biti moguće dobiti u Buzetu. O tomu koliki će broj biti potreban odlučivat će i stupanj automatiziranosti proizvodnje.

“Puno je izazova i sasvim sigurno će puno toga ovisiti o nama samima, bit će potrebne brojne dozvole i registracije, to je osjetljiv posao, no za pokretanje ovog projekta presudan moment će biti okupljanje ljudi”, ističe Končar.

”Već smo proučavali buzetsko područje i to će biti doista prvi izazov, pronaći ljude koji će se zaposliti”, kaže Končar, kojemu još uvijek nije jasno zašto na istarskom području, s obzirom na potencijal, nema većeg interesa za ovu proizvodnju.

Turizam je bitan, ali proizvodnja je stup svake nacionalne ekonomije, a hrana će uvijek imati potražnju, dodaje Končar, zaključivši razgovor riječima da će mu ovaj projekt najviše odrediti pronalazak ljudi koji znaju taj posao.

O tomu će, podvlači za kraj, sigurno ovisiti hoće li uspjeti s proizvodnjom sira i mlijeka u nekadašnjem Genetskom centru.