Domoljubna koalicija Mostu prepušta šest ministarstava (MUP, pravosuđe, upravu, poljoprivredu, gospodarstvo i zaštitu okoliša) objavili su mediji nakon što je postalo razvidno kome će se prikloniti veći dio ekipe Bože Petrova.

Po kuloarskim ćakulama HDZ zadržava sve ostale fotelje. Eventualno bi s nekom dužnosničkom pozicijom mogao nagraditi Hrgove 'Seljake' i Kosorove Liberale. Špekulira se   i kako u budućoj Vladi RH neće o(p)stati sadašnjih 20 ministarstava, već navodno 18-19!

Što smo to novo dobili ako Mostovac Ivan Lovrinović pred televizijskim kamerama kaže da ipak cilja poziciju guvernera! Ili, hadezeov Ante Ćorušić danima sam sebe  promovira za ministra zdravlja, a Gordana Jandrokovića useljavaju u fotelju ministra graditeljstva?! Nije li to repriza već viđenih i skupo plaćenih političkih scenarija?

Ako se tjednima zaklinje u reforme i struku novi tim u Banskim dvorima komotno bi iz odlazeće Vlade mogao zadržati ne Ivana Vrdoljaka već ministricu graditeljstva Anku Mrak Taritaš. Jedina je među 20 Milanovićevih ministara bez afera imala konkretne rezultate što su kroz preferencijalni model prepoznali i birači i odveli je u Sabor iako ju je šefica Pusić stavila na začelje liste.

Hrvatska prema popisu iz 2011. ima manje od 4,3 milijuna stanovnika. Broj zaposlenih u realnom sektoru, a jedino oni stvaraju novu vrijednost, pao je ispod 800 tisuća, umirovljenika je više od 1,1 milijun i nezaposlenih gotovo 290 tisuća. Doda li se ovoj listi i podatak da je bruto inozemni dug prema podacima HNB-a još krajem srpnja dosegnuo 49,2 milijarde eura odnosno 113,8 posto BDP-a nacionalna scena pod teškom je depresijom koja traži žurne i kvalitetne rezove, ma koliko oni bili bolni.

Najprije treba reformirati Vladu, ali ne rezanjem plaća već ministarstava, sa 20 na 10 do 11. Moćna Njemačka ima 14. Kao i Austrija koja nema ni Jadran ni samostalno ministarstvo turizma, a godišnje od turista ubere 14 milijardi eura, dok mi za 2015. govorimo o rekordnih osam milijardi. Institucija nadležna za austrijski turizam zove se Ministarstvo znanosti, istraživanja i ekonomije.

Nadalje, poljoprivreda i regionalni razvoj mogu skupa kao i prije 2007. kada su razdvojeni radi koalicijskih interesa i postavljanja Božidara Pankretića u poljoprivredu, a Petra Čobankovića u regionalni razvoj da bi 2009. taj dvojac zamijenio fotelje.

Mogu li Ministarstva pravosuđa i uprave skupa? Naravno! Kao i obrazovanje, znanost, sport i kultura, što je model Austrije. Ministarstvo gospodarstva neka pod svoje skute stavi poduzetništvo i turizam, te prometnu infrastrukturu. Sve su to gospodarski resori.

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Zaštitu okoliša uklopiti opet u graditeljstvo, a ne bi bila strano tijelo ni u poljoprivredi. Financije, obranu, policiju, zdravlje i vanjske poslove možda treba i dalje držati samostalno, no sve ostale moguće je integrirati. Pa i ministarstva koja su vodili Milanka Opačić, Mirando Mesić i Fred Matić treba staviti pod jednu kapu.

Reformirati svakako i Sabor. Brojnost zastupnika veći je problem od njihovih (pre)visokih prihoda. Treba li nam na 4,28 milijuna stanovnika 151 zastupnik dok Španjolska na 46 milijuna ima 350. Da odlučuju razum i raspoložive financije Hrvatskoj je previše i 75 zastupnika. Mnogi  tek ponekad dođu na radno mjesto, u mandatu ne prozbore ni riječ ali svaki mjesec uzmu više od pet prosječnih nacionalnih plaća.

Princip rezanja i/ili spajanja čim prije primijeniti i na državne agencije i institucije, njih gotovo 200 godišnje troši desetke milijardi kuna. Samo Ministarstvo poljoprivrede broji sedam agencija, centara i instituta od kojih po normama EU samostalna mora biti samo Agencija za plaćanja.

I mreža lokalne samouprave skrojena je svojedobno na 128 gradova i 428 općina radi sitnih političkih interesa. Postavi li se za općinu limit od 5000 stanovnika samostalnost gubi njih 376. Ni kod gradova vrijeme ne treba trošiti na povijest i emocije. Samo 17 broji više od 35 tisuća stanovnika, a čak 60 manje od 10 tisuća.

O kakvim je apsurdima riječ svjedoče najmanji grad Komiža koji nema ni 1600 stanovnika i najmnogoljudniji Zagreb sa gotovo 800 tisuća. Izuzme li se metropola sve općine i gradovi tijekom 2014. potrošili su oko 11 milijardi kuna. U deficitu je lani bilo 149 općina i 33 grada. Ni županije naravno, ne smiju ostati 'svete krave'. Reformski skalpel i tu ima što raditi.