Inflacija u Hrvatskoj u srpnju je zabilježila ubrzanje godišnje stope, a ovaj put tome je najviše kumovala komponenta hrane, pokazala je prva procjena državnih statističara.

Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, nakon travanjskih 3,2 posto u svibnju je porasla na 3,5, potom u lipnju na 3,7 posto, a prvi rezultati za srpanj (na 80 – 90 posto obrađenih podataka) kažu da je rast opće razina cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na godišnjoj razini ubrzao na 4,1 posto, najvišu stopu još od lanjskog ožujka.

Cijene usluga

Uz takva recentna kretanja dobar dio analitičara predviđa da će na razini cijele 2025. prosječna stopa biti viša od lanjskih tri posto, što je ujedno i Vladina projekcija za ovu godinu. Među ekonomistima očito postoji sumnja da u ostatku godine usporavanje neće biti dovoljno da se s prosječnih 3,6 posto u prvih sedam mjeseci rast potrošačkih cijena na kraju svede na tri posto. Istodobno, ministar financija Marko Primorac je prilikom objave lipanjske inflacije rekao da se se ne događa ništa izvanredno te da Vlada i dalje ostaje pri aktualnoj projekciji stope od tri posto.

Kako bilo, i na mjesečnoj razini i u godišnjim usporedbama ubrzanju stope inflacije najviše su “kumovale” cijene hrane. Prema “flash” procjeni DZS-a, tijekom prošlog mjeseca košarica proizvoda i usluga na temelju kojih se izračunava indeks potrošačkih cijena u prosjeku je poskupjela 0,4 posto u odnosu na mjesec prije, s tim da je u kategoriji Hrana, piće i duhan zabilježen mjesečni rast od čak 1,6 posto. Uz općenito snažnu potražnju (domaću i inozemnu) u mjesecu vrhunca turističke sezone, tome je pridonijelo i prošlomjesečno dizanje trošarina na duhanske proizvode, ističe glavna ekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.

Tijekom srpnja i cijene usluga porasle su za više od jedan posto (1,1%), no zbog visoke baze godišnja stopa kod usluga je usporila (na 5,7 posto, sa 6,7 u lipnju), dok je kod hrane ubrzala – na 6,6 posto. Dakle, unatoč mjesečnom poskupljenju, kategorija usluga zapravo je ublažavajuće djelovala na godišnju stopu. Slično je i u slučaju energije; na mjesečnoj razini njezine su cijene u prosjeku porasle 1,3 posto, ali je zbog baznog učinka godišnji rast usporio s 2,8 na 2,3 posto.

Neprehrambeni industrijski proizvodi su pak prošli mjesec u prosjeku pojeftinili 2,4 posto, s tim da su na godišnjoj razini cijene više za samo 0,4 posto. Kad je riječ o cijenama usluga, to što je godišnja stopa njihova rasta u srpnju ispala niža nego u lipnju ne mijenja činjenicu da ta komponenta inflacije, uz cijene hrane, ima najveći doprinos ukupnoj inflaciji. S obzirom na udjele u strukturi potrošnje, na te dvije kategorije, naime, otpada gotovo 90 posto ukupnog porasta opće razine cijena.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom (HICP) koji se koristi u usporedbama s ostatkom EU-a, ubrzala je nešto manje (s 4,4 na 4,5 posto) jer je u HICP-u udjel usluga nešto veći, a udjel hrane nešto manji nego u izračunima nacionalnog indeksa. No, prema toj mjeri inflacije, rast cijena u Hrvatskoj i dalje je za dva i pol postotna boda viši od prosjeka eurozone.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Očekivanja i rizici

Prema kraju godine izgledno je usporavanje inflacije. Osim zbog učinaka baznog razdoblja, na cjenovne pritiske ublažavajuće bi moglo djelovati izgledno određeno usporavanje domaće potražnje, kao i već dostignuti stupanj konvergencije cijena europskom prosjeku, smatraju u RBA-u.

Svojevrsni rizik za takva očekivanja predstavlja, kažu, razmjerno visoka stopa štednje s početka ove godine, a moguće i potražnja za kreditima, iako se očekuje da će na nju barem donekle ograničavajuće djelovati mjere HNB-a kojima su od prošlog mjeseca postroženi minimalni kriteriji za kreditiranje potrošača.