Uoči sutrašnjeg hitnog sastanka ministara energetike država članica EU u Europskoj komisiji jučer su s predstavnicima država članica održali konzultacije u vezi s opcijama za ublažavanje energetske krize.

Tijek tih dogovora na razini Unije u Hrvatskoj s posebnom pažnjom prate srednja i velika poduzeća. Jer, u novom setu mjera za ublažavanje troškovnog udara zbog cijena energenata koji će Vlada danas predstaviti u prvom planu su građani, javne institucije te mikro i mali poduzetnici.

Svi za tu opciju
Nešto će već u tom paketu ipak biti i za srednje i velike tvrtke, tvrde upućeni, ali većim dijelom njima preostaje uzdati se da će se na razini EU usuglasiti rješenja za amortiziranje troškovnih pritisaka.

Uz ograničavanje cijene ruskog plina koji se isporučuje Europi te plan pružanja pomoći proizvođačima struje s problemom likvidnosti, u EK zagovaraju i da se na razini nacionalnih vlada dodatno oporezuju izvanredne zarade energetskih kompanija s ciljem da se ti nameti usmjere za pomoć ranjivim potrošačima i poduzećima.

Predloženi nameti, o kojima će u petak raspravljati ministri energetike EU-a, bili bi usmjereni na proizvođače fosilnih goriva i generatore energije s niskim udjelom ugljika koji su ubrali dodatnu dobit zahvaljujući umjetno napuhanim cijenama električne energije, prenose europski mediji. I prije početka jučerašnjeg briselskog sastanka iz Moskve je na tu temu još jednom odaslana jasna poruka.

“Rusija će prestati isporučivati naftu i plin zapadnim zemljama ako one uvedu ograničenja na cijene ruskih energenata”, poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin. Dok neki europski čelnici (Italije, Francuske) otprije zagovaraju ograničenje cijena ruskog plina, druge prema tome imaju zadršku upravo zato što se boje da bi Rusija u znak odmazde mogla posve obustaviti dotok plina Europi, koji se i sada pod raznim izlikama (tehnički problemi, kvarovi) dozira.

Kad je riječ o uvođenju nameta na ekstra zarade nastale kao rezultat energetske krize (dijelom i umjetno proizvedene, posebice kad je riječ o električnoj energiji), u Hrvatskoj danas tu opciju podržavaju i oni koji su donedavno bili protivnici državnog intervencionizma.

Danas ipak govorimo o izvanrednim profitima na ratnim zbivanjima, kažu. Padne li odluka o dodatnom oporezivanju tih profita, u Hrvatskoj bi državni proračun u tom slučaju najvećim dijelom mogao računati na prihod od Ine, u prvom redu u segmentu rafinerijskih marži. U tom smislu u fokusu bi mogli biti i veletrgovci i njihove marže u odnosu na “normalna” vremena.

Oslanjanje na HEP
Istodobno, Vladin novi paket mjera se, osim transfera iz državnog proračuna, u velikoj mjeri oslanja na Hrvatske elektroprivredu. Broj milijardi kuna ukupnog opterećenja HEP-a kojim se trenutno neslužbeno barata (računajući i proljetni paket) zvuči gotovo nestvarno.

A poput “savršene oluje” za HEP je ova godina i bez posljedica ruske agresije na Ukrajinu i rata sankcijama između tzv. kolektivnog Zapada i Rusije na globalna tržišta energenata, jedna od hidrološki najnepovoljnijih u prilično dugom nizu godina.

Polugodišnji rezultati HEP Grupe nisu poznati, ali izvjesno je da je u prvih šest mjeseci npr. proizvodnja u hidroelektranama daleko manja od lanjskih 4170 Gwh, a u pogledu financijskog rezultata umjesto prošlogodišnje polugodišnje neto dobiti od 1,25 milijardi kuna, ove se godine mjere gubici.