Iako su poduzetničke zone u pravilu inkubatori proizvodnje robe, ili usluga, ona u Stankovcima, uz autocestu A1 kod Pirovca u Zadarskoj županiji, će postati centar proizvodnje struje u našoj zemlji. Naime, poduzetnička zona Novi Stankovci je od svog početka bila zamišljena kao jedna od najambicioznijih takvih projekta u Dalmaciji, a što je 2009. godine okrunjeno i titulom najuspješnije zone u čitavoj Hrvatskoj u konkurenciji 130 ostalih zona na konvenciji tadašnjeg Ministarstva poduzetništva.

No, tijekom narednih godina krize se njezin "kapital" od 11 proizvodnih tvrtki i 400-injak zaposlenih počeo lagao osipati da bi 2013. godine zona bila polupusta i počela sličiti na, nažalost, 90 posto ostalih takvih projekata u Hrvatskoj. Tada čelništvo općine Stankovci, koju i tada i danas vodi Željko Baradić, odlučuje da proširi područje zone s 28 hektara na ukupno 92 hektara te se specijaliziraju za energetiku, konkretno solarnu energiju. Baradić pojašnjava da, iako su im se mnogi smijali zbog plana da privuku fotonaponske investicije, odmah u početku je interes za solarima bio značajan i zemljište su u Stankovcima kupile dvije tvrtke, Senega iz Zadra te Solarna avenija iz Zagreba.

U narednim godinama je došlo do usporavanja gospodarstva, a i energetskih investicija te je u konačnici 2015. pokrenuta, a 2017. završena samo, reducirana, investicija Senege u elektranu snage 1MW, a što je bila investicija nešto manja od 15 milijuna kuna. Narednih nekoliko godina se gotovo ništa nije događalo po tom pitanju, no zadnjih mjeseci je naglo porastao interes za investicije u solarnu energiju kod nas. Imali smo natječaj prije mjesec dana na kojem je jedna slovenska tvrtka kupila zemljište za svoju elektranu, a sredinom prošlog tjedna smo raspisali i novi natječaj za sedam hektara zemljišta u istu svrhu. 

Već imamo ozbiljan interes jedne zagrebačke tvrtke, a očekujem ih još. Očekujem da ćemo u narednih 1,5 godina imati u Novim Stankovcima ukupno instaliranih 10-ak MW snage u solarima na površini većoj od 40 hektara", kazao nam je Baradić. Dodaje da procjenjuje će ukupne investicije u tri solarne elektrane u ovoj zoni premašiti 55 milijuna kuna. U Stankovcima ističu da su, nakon višegodišnje krize, i tvrtke koje su privremeno reducirale ili i zatvorile svoje pogone u njihovoj poduzetničkoj zoni sada počele povećavati svoje aktivnosti, neke od njih i s drugim djelatnostima. 

"Trenutno u poslovnoj zoni imamo 14 tvrtki, ako računamo i već aktivne ili najavljene elektrane onda govorimo o ukupno 20-ak subjekata. Broj zaposlenih se kreće oko 200, a što je daleko od rekordne 2009. godine kada smo ih imali i više od 450. No, kako su tvrtke koje su zapošljavale najviše radnike bile iz sektora građevine, jasno je da ih je kriza pogodila i da je bilo reduciranja poslovanja i smanjivanja radne snage", ističe načelnik Stankovaca.  Dodaje da su trenutno u pregovorima s dvije veće tvrtke koje bi uskoro mogle doći u zonu, jedna koja se bavi rezervnim dijelovima za autoindustriju, a druga preradom i distribucijom ribe i morskih plodova kojima su Stankovci idealna strateška pozicija u Dalmaciji.

Poslovna zona Novi Stankovci ima standardne uvjete za poslovanje koji vrijede u gotovo čitavoj Hrvatskoj – zemljište prodaje po pet eura za kvadratni metar te daje diskonte na komunalnu naknadu kroz tri godine. U slučaju investicije u solare su uvjeti još povoljniji jer onda cijena zemljišta pada na 2,5 eura po kvadratu.  Baradić pojašnjava da je to stoga što se kod solarnih elektrana radi uglavnom o "nekultiviranom zemljištu" u koje Općina, kao vlasnik zone, ne mora dodatno ulagati kroz infrastrukturu koja je pak potrebna svakom proizvodnom pogonu – voda, struja, kanalizacija, optika… 

Izvjesno je da će putem Novih Stankovaca krenuti i mnoge druge poslovne i industrijske zone u Hrvatskoj jer su potrebe za energijom sve veće, a tehnologija proizvodnje, posebno obnovljivih izvora, energije sve dostupnija uz sve veću lokalizaciju proizvodnje na području potrošnje. Procjene su da je  trenutno u Hrvatskoj instalirano manje od 30 MW u solarnim elektranama, uz još nešto manje od 570 MW u vjetroelektranama. 

Procjene udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatske su da u našoj zemlji ima kapaciteta za barem 9000 MW instalirane snage u vjetroenergiji, a isto toliko u solarima. I, dok je u slučaju vjetroturbina to i zamislivo, instalacijom većeg broja jačih turbina, kod solara je problem što su potrebne velike količine zemljišta da bi se na njih instalirala relativno skromna instalirana snaga.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Izračuni su da je za 1MW solara potrebno osam hektara zemljišta, a ako postojeću tehnologiju solarnih panela preračunamo na 9000 mogućih MW u Hrvatskoj, jasno je da govorimo o gotovo 80.000 hektara zemljišta, a što je pak u zemlji veličine Hrvatske nemoguće osigurati – najveći posjednik zemljišta, što kao vlasnik, a što kao koncesionar, je bio Agrokor sa oko 33.000 hektara. Štoviše, Zelena knjiga koja predstavlja predložak za novu Energetsku strategiju Hrvatske, govori o čak 1500 km2 zemljišta potrebnog za energiju vjetra i sunca.