Predstavnici sektora obnovljivih izvora energije već poprilično vremena ne skrivaju nezadovoljstvo. Nije problem interes investitora, već birokracija, a ponajviše zastarjela elektroenergetska mreža.

Izniman interes za priključenje sunčanih elektrana za vlastite potrebe vidljiv je po broju realiziranih zahtjeva za priključenje, javlja HEP Vjesnik.

Neiskorišteni potencijali
Naime, 30. studenog 2024. godine na distribucijsku mrežu HEP Operatora distribucijskog sustava bilo je priključeno 25.406 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage 776,033 MW.

Prema podacima HEP ODS-a, od navedenog broja, u kategoriji kućanstvo nalazilo se 19.022 sunčanih elektrana, snage 134,373 MW (od čega njih 18.709, snage 132,446 MW u sustavu samoopskrbe), dok je u kategoriji poduzetništvo priključeno 6.384 elektrane, snage 641,660 MW (od njih je 366, snage 13,943 MW, u sustavu samoopskrbe).

Predstavnici sektora upozoravaju da se trenutačno na javnom savjetovanju nalazi prijedlog izmjena Zakona o obnovljivim izvorima energije u kojem skladištenje energije nije dobilo važnost koju zaslužuje, između ostalog i zbog toga što je u nas 61 posto prijenosne mreže zastarjelo i treba zamjenu.

I dalje uvozimo električnu energiju, čak i u sunčanim danima, iako imamo ogromne potencijale u solaru. No, pitanje hoće li spomenuti potencijali ikada biti realizirani.

Kod ugovora o priključenju investitori moraju prethodno podnijeti elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP), no to mogu učiniti samo jednom godišnje u razdoblju između 1. i 15. svibnja.

Promjene

Ulaganja u obranu i konkurentnost su nužna, ali ne na štetu radnika i kućanstava

Industrija zdravlja vida

Sve više Hrvata rješenje za vid pronalazi na istom mjestu – evo zašto

Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) nedavno je ustvrdila kako sporost u izdavanju drugih dozvola uvjetuje dinamiku priprema investitora koji onda, ne svojom krivnjom, mogu propustiti taj termin, a onda moraju čekati godinu dana za podnošenje elaborata. Taj bi vremenski okvir trebao biti bitno fleksibilniji.

Osim toga, HERA već više od dvije godine, barem prema očekivanjima investitora, kasni u objavi nove metodologije za izračun cijene priključka na mrežu. To je dodatni teret koji usporava projekte jer mnogim investitorima dosadašnji način izračuna nije povoljan. Bilo je već najava iz HERA-e da bi do objave nove metodologije trebalo doći “uskoro”, no to se još nije dogodilo.

“Novi obračun za preuzimanje energije u mrežu iz malih postrojenja na obnovljive izvore, u pravilu sunčanih elektrana, značajno ide u korist opskrbljivača električnom energijom, a zanemaruje potrebe vlasnika postrojenja. Uz to, u prijedlogu novog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, za koji je 14. ožujka završila javna rasprava, stoji i kako bi se krajnji kupci s vlastitom potrošnjom trebali izjednačiti s onima koji imaju postrojenja za samoopskrbu.

Svi ti prijedlozi mogli bi usporiti solarizaciju Hrvatske koja je u posljednjih nekoliko godina uspjela uhvatiti zamah, upozorio je Ljubomir Majdandžić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za Sunčevu energiju na upravo održanoj godišnjoj skupštini Udruge.

Na solarnom začelju EU
Ukupna snaga sunčanih elektrana u Hrvatskoj dosegnula je 830 MW, no to je još prilično malo u usporedbi s nekim drugim zemljama, osobito onima koje nemaju toliko obilje Sunčeve energije. Tako je Hrvatska sa svega 100 W u sunčanim elektranama po stanovniku na začelju Europske unije, dok prva na toj ljestvici, Nizozemska ima čak 1467 W po stanovniku.

Hrvatska je postavila ambiciozne ciljeve da do 2030. poveća udio obnovljivih izvora u potrošnji energije na više od 36 posto. Kako bi to postigla, HOPS planira dotad uložiti 1,2 milijarde eura u elektroenergetsku mrežu. Taj bi zalogaj, kako se sada čini, ipak mogao biti prezahtjevan, barem u srednjem roku.