Kretanja u raznim sektorima, pa tako i industrijskom, relativno često nude priliku da se “čaša” vidi polupunom ili polupraznom. Tako smo i u proteklih desetak dana mogli pročitati posve različito intonirane vijesti iz tog sektora.

Nedugo nakon što je sa ZET-om ugovorio proizvodnju 20 novih niskopodnih tramvaja Končar je u Berlinu, na najvećem svjetskom sajmu transportne industrije, prije tjedan dana predstavio svoja dva vlaka (baterijski i mjerni). Za baterijski motorni vlak pritom je istaknuto da je riječ o jednom od prvih takvih u Europi.

U isto vrijeme pokrenut je pak stečajni postupak u sisačkoj tvrtki Zlatna igla – Siscia, jednoj od nekadašnjih perjanica domaće tekstilne industrije. Stečaj je pokrenut temeljem zahtjeva direktora tvrtke od prije dva mjeseca zbog prijeteće insolventnosti društva. Takve suprotnosti samo su podsjetnik kako stvari u proizvodnom sektoru nisu crno-bijele.

Državni zavod za statistiku jučer je, naime, objavio najnovije podatke koji su pokazali da je trend godišnjeg pada indeksa fizičkog obujma proizvodnje koji se bilježi ove godine u srpnju samo nakratko bio prekinut. Na mjesečnoj razini proizvodnja u kolovozu (sezonski i kalendarski prilagođeno) bila je 4,6 posto manja nego u srpnju, a u odnosu na lanjski kolovoz za 2,1 posto.

Kumulativni zaostatak za lanjskim volumenom proizvodnje time je ipak smanjen u odnosu na usporedbe prvih sedam mjeseci, ali tek neznatno (krajem srpnja bio je na 3,4 posto).

Govoreći o fizičkim pokazateljima industrije, većina pada proizvodnje rezultat je smanjenja proizvodnje energije, reći će Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore. “Pad proizvodnje ostalih dijelova industrijske proizvodnje najvećim je dijelom rezultat slabije inozemne potražnje”, dodaje.

Muku muče i ‘kemičari’
Nažalost, u pogledu inozemne potražnje iz Njemačke kao vodećeg vanjskotrgovinskog partnera domaćih izvoznika i dalje ne stižu ohrabrujući signali. Prema najnovijem, rujanskom izvješću Ifo instituta o pokazateljima poslovne klime, ključne slabosti pokazuje tamošnji prerađivački sektor, s najnižom razinom indeksa još od sredine 2020. godine. Osim automobilske industrije, s oporavkom muku muče i kemijska industrija i kompanije koje se bave proizvodnjom strojeva i električne opreme.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Sve u svemu, prije nekoliko dana stručnjaci Ifo-a revidirali su naniže očekivanja gospodarskog rasta i za ovu i za iduću godinu, pa tako sada za 2024. umjesto simboličnog “plusa” računaju s padom BDP-a od 0,1 posto (nakon lanjskih -0,3%), dok za 2025. sada predviđaju rast od samo 0,8 posto (pri pola godine očekivanja su im bila na 1,4 posto rasta).

Negativne promjene u indeksu fizičkog obujma hrvatske industrijske proizvodnje tijekom ove godine u skladu su s kretanjima kod najvažnijih trgovinskih partnera u europodručju. S tim u vezi analitičari Raiffeisen banke ističu kako razni ekonomski pokazatelji (ESI, PMI, BDP, tvorničke narudžbe) u tim zemljama već neko vrijeme signaliziraju izazovne poslovne uvjete u industrijskim (prerađivačkim) poduzećima. Vodeći anketni pokazatelji sugeriraju da će se takva situacija nastaviti i u ovom tromjesečju.

Pada i bruto dodana vrijednost
To, kažu, možemo primijetiti i na indeksu fizičkog obujma promatrajući dulju vremensku seriju podataka, odnosno kumulativne ovogodišnje pokazatelje industrije. Od početka godine do kraja kolovoza bilježe sve kategorije glavnih industrijskih grupacija osim Netrajnih proizvoda za široku potrošnju kod kojih je godišnja stopa rasta u promatranom razdoblju iznosila skromnih 1,4 posto.

Nasuprot tome, kod trajnih dobara pad premašuje 13 posto, a dvoznamenkasto postotno smanjenje, od 10,9 posto, bilježi i uobičajeno kolebljiva kategorija energije, naglašavaju analitičari te banke. Kod kapitalnih proizvoda zaostatak za prošlogodišnjim obujmom je osjetno manjih 4,5 posto.

Prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, podaci DZS-a pokazuju da je u prve dvije trećine godine prerađivačka industrija na 1,5 posto pada u prosjeku, dok je, primjerice opskrba električnom energijom, plinom i parom, koja u strukturi ukupne industrije čini više od 13 posto, trenutno na visokih “minus” 13 posto.

Kretanja fizičkog obujma industrijske proizvodnje odraz, dakako, imaju i u podacima o BDP-u, odnosno u padu bruto dodane vrijednosti u proizvodnom sektoru, posebice u kategoriji industrije. U RBA-u s tim u vezi primjećuju kako osim posljednjeg tromjesečja 2023. (koje je bilo i pod utjecajem kolebljivosti u proizvodnji energije) industrija bilježi godišnji pad BDV-a od posljednjeg kvartala pretprošle godine.

Taj pad u međugodišnjim je usporedbama u drugom ovogodišnjem kvartalu iznosio 5,5 posto. Sve u svemu, zasad nema naznaka stabilnog oporavka industrijskih aktivnosti, ili su barem šanse za to u ovoj godini slabašne, ocjena je analitičara. Isto tako, neke industrijske perjanice, poput Končara, to očito ne muči.