Proizvodnja češnjaka bila je dosad zapostavljena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, iako je riječ o iznimno dohodovnoj poljoprivrednoj kulturi kod koje je prihod po hektaru isti kao na 36 hektara pod pšenicom, rečeno je jučer na skupu u Starim Jankovcima na kojem se okupilo tridesetak zainteresiranih poljoprivrednika
"Kada napravimo računicu dođemo do spoznaje da je prihod od hektara pod češnjakom kojega prodajemo po cijeni od 15 kuna za kilogram, isti kao od 36 hektara pod pšenicom te preporučujemo svima da se okušaju u proizvodnji te povrtlarske kulture", kazala je Mara Čuljak, predsjednica Udruge "Češnjak" iz Cerića. Udruga okuplja 11 proizvođača s vinkovačkog područja koji ukupno pod češnjakom imaju četiri hektara te ostvare godišnju proizvodnju od 30- tak tona toga povrća.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.budalaština, evo ja ću mu sutra pronaći 200 seljaka koji će mu ponuditi durum po 250 €/t, uz ugovor naravno
Ima samo jedna caka, proizvodnja psenice nije radno intenzivna kultura, na godisnjoj je razini po prilici 15-20 radnih dana. Povrltarske kulture su vrlo radno intenzivne. Nazalost, nasi seljaci sve ocekuju od drzave, prvenstveno subvencije i nisu organizirani (osim, ali i to djelomicno, za blokadu prometnica). Primjerice, proizvodnja duhana, osim sto je subvencionirana (sic!) od drzave, za cjelokupni otkup jamci TDR, ali jako malo njih uzgaja tu kulturu. Dakako, jedan od razloga je taj sto je radno intenzivna kultura.
Evo jedan primjer za durum psenicu, clanak je prije nekoliko godina objavljen u poslovnome.
Za proizvodnju koristi isključivo durum pšenicu, uvozi je i skupo plaća, nitko od hrvatskih ratara koji u svakoj žetvi prijete traktorskom blokadom nije voljan proizvoditi tu vrhunsku sortu. Godišnje uveze 25.000 tona pšenice. Pripravan je i nije usamljen u ideji, iznosi, financirati sjetvu, jamčiti otkup no, među poljoprivrednicima interesa nema. Tonu pšenice plaća i do 500 eura dijelom i radi visokih carina i prelevmana. Situacija je, opominje, totalno apsurdna.
Uključite se u raspravu