Pripreme za utemeljenje Srpske banke u završnoj su fazi. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, inicijator osnivanja Srpske banke, izjavio je za Poslovni dnevnik da će se krajem rujna ili početkom listopada održati Skupština dioničara te će se potom tražiti odobrenje Hrvatske narodne banke.Pupovac kaže kako je 40 milijuna kuna zakonski minimum, no da je za ozbiljan zahtjev HNB-u potrebno mnogo više temeljnog kapitala. “Cilj nam je da bude što više malih dioničara, a novosadska Metals banka samo je jedan od većih dioničara. I nekoliko banaka iz Hrvatske pokazuje zanimanje da postanu naši dioničari i postoje određeni kontakti s njima”, tvrdi saborski zastupnik SDSS-a koji ne želi otkriti s kojim se bankama kontaktira.

Oživljavanje povratničkih sredina
“Banka će biti razvojna, odnosno usmjerena na projekte za koje komercijalne banke ne pokazuju zanimanje”, kaže Pupovac. Projekti u kojima bi sudjelovala banka poglavito znače oživljavanje povratničkih sredina, a u drugoj bi fazi banka više podržavala razvoj trgovinske razmjene osobito sa Srbijom i BiH, obavljanje platnog prometa te se šire otvorila građanstvu, ne samo srpskom. O Srpskoj banci počelo se govoriti početkom godine u vezi s transformiranjem srpskog ŠKZ Privrednik, koji se, kao i ostale štedno-kreditne zadruge, morao preoblikovati, pa se odlučilo krenuti u veću dokapitalizaciju. Srpska banka nije u neposrednoj vezi sa Srpskom bankom u Zagrebu (SBZ), kako je bilo puno ime svojedobno najmoćnije financijske ustanove Srba izvan Srbije. Ako “Pupovčev projekt” i uspije, ta banka neće imati moć kao nekadašnji SBZ, za koji se tvrdi da je svojedobno bila druga banka po veličini u Hrvatskoj, ali mogao bi značiti svojevrsnu financijsku konsolidaciju manjine koja sada čini manje od pet posto stanovništva Hrvatske, a početkom 20. stoljeća u Banskoj Hrvatskoj bilo ih je oko 25 posto. Pupovac očekuje kako će nova banka donijeti novu kvalitetu u gospodarskim odnosima između Hrvatske, Srbije, i drugih zemalja u regiji. Simo Rajić, bivši saborski zastupnik, izjavio je na početku javnog spominjanja srpske novčarske institucije da “osnivati banku s nacionalnim predznakom u ovom trenutku nije mudar potez”, te kako gospodarske probleme Srba mora riješiti hrvatsko društvo, a ne jedna banka koja je u “projekt za zabavljanje masa.” Predsjednik Vlade Ivo Sanader izjavio je početkom kolovoza kako “nije dobro na takav način plasirati informaciju da će Pupovac, SDSS ili SNV u Hrvatskoj otvoriti srpsku banku”. Dodao je da “u financijskom svijetu ne postoji srpska banka”, odnosno da postoji hrvatski zakon te HNB koji će licenciju dati samo onoj banci koja ispuni uvjete.

Svoj k svome
Inače, Srpska banka Zagreb – koja je djelovala od 1895. do 1941., kad je njezinu imovinu “preuzela” NDH – bila je pokretač društva Privrednik i sličnih ustanova. Prema povjesničarki Nives Rumenjak, glavna svrha Srpske banke bila je koncentracija srpskog kapitala u Hrvatskoj. Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća srpske banke često su nastojale snažnom nacionalnom propagandom privući štedne uloge i komitente iz svojega nacionalnog korpusa i preuzeti poslove od poduzetnika drugih nacionalnosti. “Ekskluzivni ekonomski nacionalizam SBZ-a”, pod geslom “svoj k svome”, bio je modernizacijski, a i nacionalno funkcionalan jer je oblikovao je i ojačao srpsku manjinu u Austro-Ugarskoj, zaključuje N. Rumenjak.

Banku žele i vojvođanski Hrvati

Ideja o osnivanju središnje novčarske ustanove nije strana Hrvatima u Vojvodini. Ta manjina nije imala institucija kao što su Srbi imali SBZ-a. Stevo Mačković, direktor Historijskog arhiva u Subotici, kaže da su između dva rata djelovale filijale novčarskih institucija iz Hrvatske, ali, osim Bunjevačke štedionice, nije bilo “autohtonih” ustanova. Branko Horvat, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, izjavio nam je kako se o koncentraciji kapitala dugo razmišlja, da se kontaktiralo s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak, ali “zasad nismo ništa realizirali”. “Svaka banka ima svoje interese, a hrvatska bi financijska institucija predstavljala nužan spoj hrvatske zajednice i gospodarskog potencijala. Hrvatska banka mnogo bi značila hrvatskoj zajednici”, rekao je Horvat.