Pritisci na Vladu koji ovih dana dolaze od strane nekoliko jakih željezničkih sindikata, uz razotkrivanje  problematike skrivenih i neodrživih modela poslovanja, vode ka kulminaciji  sa zahtjevom da se HŽ Infrastrukturi odobri kredit od 800 milijuna kuna za investicijsko održavanje pruga, uz državno jamstvo. To u fokus smješta željeznički sektor, pa tako i ovu željezničku tvrtku što je novi krak uz slučaj "češljanja" od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zbog sumnji u pogodovanje HŽ Cargu.

Naime, Sindikat hrvatskih željezničara koji se potpisuje pod zahtjev za odobrenje kredita te u suprotnom prijeti štrajkom, s druge strane iznosi i da je tvrtka Pružne građevine lani ostvarila dobit, dok je zaustavljanje aktivnosti vodi prema gubicima, uz mogućnost stečaja.

Dođe li do toga, kako navode, bio bi to stečaj najveće građevinske tvrtke u Hrvatskoj s 1200 stalno zaposlenih ljudi i oko 400 sezonskih radnika. No, kako još traže i sastanak na temu donošenja Pisma sektorske politike za željeznicu, pritisci o kojima je riječ dobivaju na intenzitetu ususret upućivanju tog dokumenta Europskoj komisiji  upravo kako se čini i zbog pitanja što će sve u njemu stajati.

Zahtijevaju li tako od Vlade inače jaki željeznički sindikati održavanje ili prekid status quo-a, koji bi prema našim izvorima trebao biti 'okidač' u smjeru  intenzivnijeg restrukturiranja ili održavanja modela, brzo će se vidjeti. Usto, postoji navodno i zanimljiva pozadina pod egidom navodno "puzajućeg željezničkog Uljanika" zbog, kako upućeni tvrde, realnih prijetnji u vezi vraćanja dijela neutrošenog europskog novca koji je alociran za kapitalne projekte u željezničkoj infrastrukturi.

S time su povezane dvojbe glede ostvarivanja  nedostatnih komercijalnih prihoda te u tom smislu stvaranja gubitaka, pa pitanje glasi: "Je li propuštena  prilika da strateški pravci stvore više novca?"  Dobiti poticaje i voziti dalje, kao business as usual, više nije moguć jer Ministarstvo financija zatvara sve rupe bez dna, pa je  s obzirom na činjenicu da se u pismu i navodi  da ministar financija Zdravko Marić nije odobrio navedeni kredit, očigledno da se radi o sredstvima mimo planiranih fiskalnih projekcija.

Izlgeda da ono što je predviđeno više nije dovoljno, a okviri su sljedeći u petogodišnjim projekcijama manjka odnosno viška izvanproračunskih korisnika, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kategiriji opće države. Projekcije u 2017. HŽI su predviđale višak,  te minuse koji za 2018. iznose 442 milijuna kuna te se isti iznos predviđa za 2019., dok predviđeni minus za 2020. iznosi 391 milijun kuna i za 2021. još 393 milijuna kuna. 

Kroz nove aktivnosti trebalo bi doći do pozitivnog rješenja na pitanje kako ubuduće iskoristiti prilike koje se nude da se sva sredstva koja nedostaju iz državnog proračuna realiziraju kroz povlačenje EU novca. To znači ubrzanje  realizacije projekata, a valja dodati i da sve nervozniji postaju i potencijalni izvođači. 

HŽI novac koji je povukla nije uspjela ni potrošiti jer su često natječaji padali, novac koji u segmentu željezničke infrastrukture nije iskorišten, a prijeti rizikom povlačenja, vezan je uz često ponavljanje natječaja, što je, pak, navodno najvećim dijelom uzrokovano borbama oko samog  'kolača' koje vode različiti lobiji za dobivanje poslovanja, dok po strani ostaje pitanje glede zadovoljavanja uvjeta za izvođenje radova.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Inače od 2013. do 2018. je oko milijardu i 350 milijuna kuna isplaćeno aktiviranih jamstva u sektoru prometa, dakle, za HŽ Infrastrukturu, HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz.  Nije za zanemariti ni da su u određenim omjerima pojedine željezničke tvrtke i korisnice naknada iz trošarina na gorivo u iznosu od 50 lipa. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture trebalo bi do kraja travnja u Bruxelles poslati navedeno pismo u kojem će se definirati što će se dalje odvijati na planu restrukturiranja.  

Pismo Bruxellesu u lipnju
Iz tog resora navode da zajedno sa Svjetskom bankom rade na donošenju Pisma sektorske politike za željeznički sektor koje će omogućiti cjelokupnu reformu željezničkog sektora, ojačati nadzor kao i planiranje unutar sektora, povećati operativnu učinkovitost željezničkih društava te poboljšati financijsko stanje sektora. 

"Navedeni dokument je trenutačno u postupku izrade te se očekuje kako će se završni tekst navedenog pisma početkom lipnja ove godine uputiti u proceduru donošenja od Vlade Republike Hrvatske. Navedeno pismo sadržavat će glavna područja reforme poslovnog i financijskog restrukturiranja željezničkog  sektora kao i provedbene planove za aktivnosti koje će Vlada Republike Hrvatske i trgovačka društva u željezničkom sektoru provesti", iznose. 

Do 2023. oko 9,27 mlrd. kn
Nastavno na navode Sindikata hrvatskih željezničara o nedostatnim ulaganjima u željezničku infrastrukturu, ističu kako je u ovom trenutku investicijski ciklus u razvoj infrastrukture željeznica najveći u povijesti Republike Hrvatske. Također, HŽ Infrastruktura kao upravitelj željezničke infrastrukture, trenutačno predstavlja nositelja najvećih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj te ujedno zauzima i vodeće nacionalno mjesto u povlačenju sredstava fondova EU namijenjenih sektoru prometa, a u prilog navedenom ističu aktualne projekte modernizacije i izgradnje novih željezničkih dionica, ali i planirane investicijske aktivnosti HŽ Infrastrukture.

Iz resora ministra Butkovića tako poručuju da planirana ulaganja u razdoblju od 2019. do 2023. iznose 9,27 milijardi kuna i u značajnoj mjeri se oslanjanju na bespovratna sredstva iz  EU fondova kao ključni izvor financiranja i to u iznosu od 59,1% tj. 5,48 milijardi kuna.

Usmjerena su, kažu, u u modernizaciju i elektrifikaciju pruga kao i pružnih dionica i rekonstrukciju kolodvora kao i ulaganja u osiguravanje željezničko-cestovnih prijelaza uređajima. Tu su i ulaganja neophodna za sigurnost željezničkog prometa – sanacija usjeka, zamjena i obnova mostova i tunela, izgradnja propusta, zamjena skretnica, zamjena signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja i drugo.