Predsjednik saborskog Odbora za obranu Franko Vidović komentirao je u Novom danu N1 televizije pad vojnog MiG-a. Ovo je peti vojni zrakoplov koji je pao u posljednjih 26 godina, a Vidović kaže kako se takve stvari događaju i mnogo bolje opremljenim vojskama te da ne vidi kakva bi bila odgovornost ministra u ovom konkretnom slučaju.

“Zaista sam sretan što nije bilo stradalih, civilnih žrtava ni štete na objektima. S te strane smo prošli super. Nadam se da će se piloti koji su prevezeni na promatranje u Zagreb brzo oporaviti i da neće biti posljedica na njihov daljnji život. Što se tiče samog pada zrakoplova, i podatak da ih je palo pet govori nešto.

To su stvari koje se događaju i u najbolje opremljenim vojskama svijeta. Događa se, zrakoplovi zbog sile teže tendiraju tome da padnu. Na zrakoplovu starom 40 ili 50 godina utvrditi zamor materijala… On može na pisti biti sto posto ispravan, ali u roku od tri minute može otkazati nešto i mislim da se to i dogodilo”, kaže.

MORH

Piloti srušenog MIG-a prijavili određene probleme u radu motora

Kod Slatine

Srušio se MIG 21, nema žrtava: Oba pilota uspješno su katapultirana i prizemljena

Vidović kaže da mu nisu poznati rezultati istraga o prijašnjim padovima zrakoplova i helikoptera Kiowa. Dodaje i kako smatra da bi podatke, kad se istrage završe, trebalo objaviti, ali da to očito nije praksa Ministarstva koje informacije daje na kapaljku.

“Tajnica Odbora je kontaktirala Ministarstvo obrane, ali većinu podataka sam dobio iz medija. To isto govori o kvaliteti suradnje. Čuli smo ministra koji se usred presice o padu zrakoplova obrecnuo na zastupnike koji su povrijedili, valjda, njegov lik i djelo. Ministar nije mogao utjecati na pad zrakoplova i što se tiče ovoga on može još pet mandata biti ministar, nažalost što se tiče svega ostalog ne može biti više nijedan dan”, kaže.

“Ministarstvo je prilično zakopčano. I ja, kao predsjednik Odbora, teško dolazim do informacija. Ne znam zašto je tako”, govori Vidović.

Ostavka ministra

“Tada je bila malo drugačija situacija, ali i tad sam govorio da ne mislim da je ministar Krstičević trebao dati ostavku. On može utjecati kako će izgledati zrakoplovna baza, kakva će biti disciplina, ali ne može utjecati na svaki pojedini sustav. Ne mislim da bi ministar zbog situacije u kojoj su poštovane procedure trebao davati ostavku.

Drugo bi bilo da su piloti morali poletjeti pod prisilom u poluispravnom zrakoplovu. To bi onda bila situacija za ostavku. U ovom slučaju, on sigurno nije mogao utjecati i nema njegove odgovornosti, sad ispadam njegov odvjetnik. To je kao da ministar financija daje ostavku jer je neki porezni službenik zaboravio nekome naplatiti porez”, kaže Vidović na pitanje je li ovo situacija u kojoj bi ministar zbog odgovornosti trebao dati ostavku.

Vidović kaže kako s podatkom o tome koliko operativnih zrakoplova ima Hrvatska ne bi išao u javnost ni kad bi ga znao. “U svakom slučaju, činjenica je da je i ova situacija pokazala da se treba ići u nabavu i kupnju novih zrakoplova. Mi smo bili pred izborom, ili gasimo HRZ ili kupujemo nove zrakoplove. Situacija je jasna, jedino mi je malo žao, ali ne zamjeram to, da je odluka Vlade, svih nas, došla prekasno. To smo trebali napraviti još 2005., 2006., ali dobro, bile su drugačije okolnosti, sve je bilo drugačije”, kaže.

Novi zrakoplovi, francuski Rafalei bi trebali početi stizati u prosincu 2023. i do kraja 2024. svi bi trebali biti u Hrvatskoj, a Vidović misli da će odmah svi biti u uporabi. “Mi već imamo neke ugovore potpisane s Mađarskom i Italijom”, odgovara na pitanje treba li Hrvatska od NATO-a zatražiti da osigura njen zračni prostor dok novi zrakoplovi ne budu u pogonu. “Možda bi se i moglo zatražiti da netko osigura naš zračni prostor dok nama stignu Rafalei”, govori. Dodaje i da smatra da bi bilo najbolje da se Hrvatska riješi sovjetske vojne opreme i da se prijeđe na zapadnu opremu. Vjeruje da bi građani bili spremni na to.

Protuzračna obrana

Vidović govori kako je, kad je pao dron na zagrebačkom Jarunu, uočeno da Hrvatskoj fali protuzračna obrana. “Jasno je da će Hrvatska razmišljati i da razmišlja o tome”, kaže dodajući da su učinjeni i neki koraci prema rješavanju ovog problema, ali da bi radije prepustio Ministarstvu da javno govori o tome jer je i sjednica bila zatvorena.

Što se tiče obuke Ukrajinaca, Vidović kaže kako je posljednji koji će reći ne razgovoru, ali smatra da razgovor mora počivati na jasnim stavovima. Njegov je stav da predsjednik mora dati suglasnost i da se tu nema o čemu govoriti. “Predsjednik je odgovoran prema Ustavu, odgovoran je i kazneno, i ako on kaže da nije procedura bila u redu, onda bi Vlada to trebala poštovati.” Ako se to ne dogodi, glasat će, kaže, protiv obuke Ukrajinaca.