Klubovi vladajućih stranaka u Hrvatskom saboru podržali su danas izvješće glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića o radu državnih odvjetništava u 2012., dok se oporbeni HDZ nije izjasnio, a najavili su da će se njihov stav vidjeti kroz glasovanje.

U ime Kluba SDP-a izvješće je podržala Vesna Fabijančić-Križanić, koja, međutim, nije zadovoljna činjenicom da je protiv svega troje zamjenika državnih odvjetnika pokrenut stegovni postupak zbog neurednog obavljanja funkcije.

"Naravno da je točno da je svaki odvjetnik i zamjenik odvjetnika samostalan u odlučivanju konkretnog predmeta, ali isto je tako točno da svaki odvjetnik i zamjenik odvjetnika nije samostalan u odlučivanju hoće li će neki predmet stajati u ladici i koliko će dugo biti u mraku te iste ladice", kazala je.

HNS-ova zastupnica Nada Turina Đurić usprotivila se ocjenama da progon kriminala i korupcije ovisi o hrabrosti glavnog državnog odvjetnika.

"Mislim da je potpuno krivo u jednoj demokratskoj državi na taj način razmišljati. Nije tajna u njegovoj hrabrosti ili u njegovom kukavičluku, nego u proceduri, u dokazima da je netko kriv i u tome je li donesena presuda na temelju dokaza. Sve ostalo je ono što mi dnevno vidimo u politici, odnosno u zajednici, u društvu, a to je jedna opća histerija, jedan opći linč svih protiv svih", rekla je.

HDZ se o izvješću nije izjasnio, a Vladimir Šeks kazao je da će se stav stranke vidjeti kroz glasovanje.

Podsjetio je da Bajiću u travnju istječe mandat te kazao kako se "nada da rasprava o izvješću neće proteći u svjetlu te očekivane rasprave i opredjeljivanja za ili protiv aktualnog glavnog državnoga odvjetnika".

Založio se da DORH objavi analizu postupaka vezanih uz ratne zločine.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"U javnosti se stječe uvjerenje da postupci zbog mogućih ratnih zločina, zločina protiv ratnih zarobljenika, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava nisu uopće procesuirani", upozorio je Šeks.

Smatra i da je vrijeme da se riješi problem optužnica JNA protiv hrvatskih branitelja iz 1992.

"Srbija je ušla u pregovore za članstvo u EU, a i dalje u pravosudnoj politici nastavlja progon, koji je preuzela od istražnih vojnih organa tužiteljstva bivše JNA. To bi trebalo jedanput konačno skinuti s dnevnoga reda", rekao je Šeks.

Milorad Pupovac (SDSS) uvjeren je da je DORH "manifestirao pristranost" u procesuiranju ratnih zločina.

"Od 3432 optuženih čak je 2999 suđeno, a osuđenih u odsutnosti 99,9 posto su srpske etničke pripadnosti. Od preostale 433 osobe koje su suđene u prisutnosti, 94 osobe su bili pripadnici hrvatskih vojnih ili policijskih formacija, a osuđeno ih je 30, dok su ostalih 339 osoba pripadnici srpskih jedinica", naveo je Pupovac.

Rekao je i kako se boji da još uvijek nema službene evidencije o ukupnom broju žrtava u Domovinskom ratu te da se "vodi evidencija samo za jednu stranu".

Pupovac je upozorio i na dugotrajno držanje u pritvoru osumnjičenih za ratni zločin u Trpinji.

"Mi podržavamo da se istraži što se dogodilo u Trpinji, ali ne možemo podržati da se ljude drži u zatvoru protivno zakonu", kazao je.

Replicirao mu je Josip Đakić (HDZ), koji je također nezadovoljan procesuiranjem ratnih zločina.

"Stotinu civila je ubijeno na području moje županije. Neki su suđeni u odsutnosti, a neki nisu nikad otkriveni. Neki kao politički komesari šeću Slatinom i nikome ništa. Jednako tako na Buću gdje je postojao logor u Zapadnoj Slavoniji, nikome ništa. Postoji politički komesar, organizator pobune, znalac svih činjenica", naveo je Đakić.

Josip Salapić (HDSSB) kazao je kako osobno nikad ne bi bio na Bajićevu mjestu, čiji posao smatra najnezahvalnijim u državi.

"Ako nešto radite, ne valja, ako nešto ne radite ne valja, a ako nekog ne osudite ne valja, ako ne mislite onako kako misli politička većina u parlamentu opet ne valja tako da je vaš posao po meni najnezahvalniji posao u državi", kazao je Salapić.

Založio se da se glavnog državnog odvjetnika bira mimo politike, na najviše dva uzastopna mandata, kako bi mu se osigurala neovisnost o politici.