Hrvatska i Austrija imaju odlične odnose, ocijenili su u utorak u Beču nakon službenog razgovora ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković i njegova austrijska kolegica Ursula Plassnik. “Naši bilateralni jako se dobro razvijaju u gospodarstvu, turizmu, na političkom planu i u europskom partnerstvu”, rekla je ministrica Plassnik i naglasila da nije tajna da će Hrvatska biti 28. članica EU. Ocjenivši razgovor s austrijskom kolegicom otvorenim i sadržajnim, ministar Jandroković je zahvalio na austrijskoj potpori Hrvatskoj na putu u EU.

Najveći izazovi
Gospodarska suradnja Hrvatske i Austrije rezultirala je s rekordom prošlogodišnjeg vanjskotrgovinskog volumena u iznosu od 2,2 milijarde eura kao i rastućih austrijskih investicija u Hrvatskoj u iznosu od oko pet milijardi eura. Austrijanci očekuju da će 2008. pridonijeti daljnjem rastu dinamike hrvatsko-austrijskih gospodarskih odnosa, ali priželjkuju da će biti i više spremnosti za suradnju pojedinih hrvatskih gospodarsko-političkih čimbenika.Direktor Austrijskog ureda vanjske trgovine u Zagrebu dr. Peter Hasslacher smatra da su najveći hrvatski izazovi reforma javne uprave i pravosuđa te sustav javne nabave, procesi privatizacije i restrukturiranja. Važno je to, prema njemu, za poduzetničku energiju koja treba biti, od neproduktivne borbe s birokracijom, pozitivno kanalizirana i iskorištena za tržišno natjecanje. Za gospodarsku suradnju Hrvatske i Austrije koje se razvija tijekom niza godina, Austrijanci često diplomatski kažu “rezultati nisu loši iako bi mogli biti mnogo bolji”. Usporedba dinamike robne razmjene Austrije s različitim zemljama Srednje i JI Europe 2007. pokazuje da je dinamika bilateralne trgovine između Austrije i Hrvatske pala ispod prosjeka. Primjerice, dok je porast robne razmjene između Slovenije i Austrije u 2007. iznosio 20 posto, a što znači da je razmjenjeno roba i usluga u iznosu od 3 milijarde eura, s Hrvatskom koja je dvostruko veća po broju stanovnika ostvaren je rast robne razmjene od samo 10 posto. Tako je 2007. robna razmjena između Austrije i Hrvatske iznosila 2,2 milijarde eura, a trebala je biti za 500 milijuna eura veća da je nastavljen rast iz ranijih godina. S druge strane, trgovinska suradnja Austrije i Poljske 2007. je rasla po stopi od 18 posto dok su Rumunjska i Austrija ostvarile rast robne razmjene od 11 posto. Na malo nižem nivou je robna razmjene između Austrije i Bugarske, no porast iznosi 20 posto. Porast robne razmjene sa Srbijom, iako je na niskom nivou od 750 milijuna eura, iznosio je, primjerice 2007. čak 30 posto. Za usporedbu, robna razmjena sa BiH u istom razdoblju iznosila je 550 milijuna eura, odnosno rast po stopi od 25 posto.

Što se tiče robne razmjene s austrijske strane može se čuti kako nema razloga da Hrvatska ne ostvari ono što i Slovenija, a cilj bi trebao biti da 2010. Hrvatska i Austrija ostvare ukupnu robnu razmjenu od 3 milijarde eura. Dugoročno to može biti, kažu, 6 milijardi eura nakon što Hrvatska postane ravnopravna članica EU. Slabije rezultate u odnosu na potencijale Austrijanci objašnjavaju nedovoljnim razvojem hrvatskog izvoza te sve dinamičnijim izvozom austrijskih poduzetnika i suradnjom sa zemljama Srednje i JI Europe. S obzirom na najavljenu 2010. kao moguću godinu kad Hrvatska postaje članica EU, zanimljivo je pitanje otvorio generalni direktor za vanjsku trgovinu Austrijske gospodarske komore dr. Walter Koren. Koren smatra da hrvatska i austrijska komora, premda intenzivno surađuju, mogu još tjesnije surađivati u slučaju postizanja međukomorskog sporazuma. Primjerice, austrijska komora mogla bi nastupati i u ime hrvatskih tvrtki koje to žele i dodatno plaćaju, no morala bi za isti servis isto toliko dobiti od hrvatske tvrtke kao od austrijske.

Koliko izdvojiti
“Hrvatska i austrijska Komora razvijaju jako dobre odnose, a u odnosu na pitanje još veće suradnje ključno je znati koliko je Hrvatska spremna izdvojiti za razvoj svoje vanjske trgovine. To ima veze i sa obveznim članstvom, a infrastruktura u inozemstvu se može stvarati zahvaljujući podršci države. Mogla bi se pronaći neka kombinacija, primjerice, za razvijanje sličnog sustava moglo bi se dobiti 50 posto sredstva od države, a 50 posto od tvrtke”, zaključuje Koren.

Beč nudi pomoć hrvatskoj izvoznoj ofenzivi

Zaključujući kako se Hrvatska nalazi u fazi deficita u kojoj je Austrija bila prije 15-ak godina, a turizam pomaže da se to kompenzira, dr. Koren je predstavio Poslovnom dnevniku mogućnost pomoći i podrške hrvatskoj izvoznoj ofenzivi. Pritom je objasnio da bi Hrvatska morala prvo definirati koliko joj godišnje vrijedi razvoj vanjske trgovine, je li to primjerice 10 ili 20 milijuna eura, a nakon toga Beč bi mogao pomoći kako najbolje optimalizirati sredstva koja je Zagreb spreman uložiti.