Iako su bankari, središnja banka i Vlada zakoračili u bistrenje optimalne kombinacije dugoročnih rješenja problema kredita vezanih uz švicarsku valutu, još nije posve ad acta stavljeno ni pitanje opsega recepta "s rokom trajanja" kroz fiksiranje otplatnog tečaja.

U naletu opraštanja, pomaganja i interveniranja premijer je najavio i proširenje formule zamrzavanja otplatnih rata na tečaj od 6,39 kuna i na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pa i obrtnike. Ministar financija, kojega je zadužio da tu ideju provede u djelo, bankarima je tako na prošlotjednom sastanku poručio kako bi bilo bolje da s tim u vezi sami smisle nešto nego da stvari ide presjecati Vlada. Banke su, međutim, i mimo tih prijetnji prisiljene OPG-ima izlaziti u susret, ali to (zasad) čine kroz individualni pristup. A koliko je sklizak teren posezanje za zakonskim izuzećima, dovoljno je bilo vidjeti na koje su iznose od ukupno 320 tisuća fizičkih osoba blokirani računi najvećih dužnika.

Nekolicini oni premašuju sto milijuna kuna, mnogima se mjere u desecima milijuna, a na oko tri tisuće njih odnosi se više od pola od ukupno 30-ak mlrd. kuna. Sve u svemu, to su golemi iznosi za mnoge od malih poduzetnika pravnih osoba pa ne čudi što su iz tog segmenta Udruge poslodavaca na premijerove najave da će se fiksiranje franka primijeniti i na OPG-e i obrtnike najavili da će se pobuniti zbog diskriminacije u odnosu na obrtnike. Istodobno, Vladinom intervencijom kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju uskoro će se pozabaviti i tijela EU. Raspravu o primjerenosti zakonskog fiksiranja otplatnog tečaja CHF-a na razini Odbora za ekonomiju i financije EU-a inicirali su Austrijanci, ali čini se da od toga nikome, ili barem nikome u Vladi, ne klecaju koljena.

To, međutim, nema veze s ocjenama ustavnosti normativnog manevra premijera Milanovića ili interpretacijama tog poteza sa stajališta ulagačke klime i pravne nesigurnosti. Ministar Boris Lalovac uvjeren je da se ta tema neće podići na razinu Ecofina i mjesečnih vijećanja ministara financija zemalja članica. Iz kontakata s europskim kolegama dobio je dojam da će se naš model zakonskog zamrzavanja otplatnog tečaja tretirati kao interno pitanje. Neki drugi smatraju pak kako austrijska inicijativa gubi na snazi činjenicom da su grudu kredita u francima u zemlje srednje i istočne Europe zakotrljale ponajprije tamošnje banke.

A kako je proteklih desetak dana naš javni prostor uvelike zaokupila halabuka o ekstraprofitima na tečaju u kojoj je dio aktera prokazivao upravo inozemne matice iz Austrije, dio promatrača je internacionalizaciju hrvatskog pristupa kratkoročne pomoći CHF-dužnicima iščitava i kao pitanje pregovaračkih pozicija u kontekstu podjele ceha pri daljnjim koracima, odnosno iznalaženju optimalnog paketa dugoročnih modela.

Premijer Milanović u posljednje vrijeme je dosta lak na obećanjima i pridonio je stvaranju dosta velikih očekivanja zainteresiranih građana. Kod dijela njih, a vrlo vjerojatno i većine, ona će sigurno ispasti prevelika. Na to upućuju i nešto glasnija objašnjenja cijelog spektra činjenica vezanih uz te kredite koja odnedavno dolaze iz središnje banke. Glavne poruke pojednostavljeno se mogu svesti na sljedeće: u potrazi za modelima kojima će se trajnije riješiti problemi dužnika moraju se razdvojiti rješenja iz sfere zaštite socijalno ugroženih građana slabe financijske snage i modeli koji će se ponuditi onima koji to dohodovno i imovinski nisu.

Potonji ne bi smjeli biti nagrađeni u odnosu na dužnike po kreditima u drugim valutama. Jer, prema računicama HNB-a, kroz dosadašnje otplate stambenog kredita podignutog npr. 2006. na 25 godina oni stoje nešto bolje u smislu preostale glavnice, ali su im preostale obveze na ime kamata veće nego onima u CHF. U konačnici, uz pretpostavku tečaja franka od 6,39 kuna, na kraju otplatnog razdoblja prošli bi (u prosjeku) podjednako, a uz trenutni tržišni tečaj oni sa zaduženjima u CHF platili bi prosječno 17 posto više anuiteta nego eurski dužnici. Sve upućuje na to da raspetljavanje rašomona s CHF kreditima treba početi s tim da Vlada izlista socijalnu sliku tih dužnika.  

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?