EN DE

Realan pad BDP-a lani 2 %, u 2013. u najboljem slučaju očekuje se stagnacija

Autor: Poslovni.hr
28. veljača 2013. u 11:55
Podijeli članak —
Ilustracija

Tek druga polovica godine mogla bi donijeti blagi oporavak, pri čemu bi nakon višegodišnjeg pada, blagi ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija.

Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod zabilježio je realan pad od 2,3 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011. godine, što je u skladu s očekivanjima analitičara RBA. Na razini cijele godine BDP se u 2012. realno smanjio za 2 posto. Iako prije objave konačnih podataka (20. ožujka) kretanje po komponentama nije poznato, visokofrekventni pokazatelji upućuju na pad u svim kategorijama potrošnje, izuzev neto izvoza te na usporavanja aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Izrazito negativan doprinos očekuje se od nastavka pada osobne potrošnje i investicija u bruto fiksni kapital. Naime, dugotrajna recesija u gospodarstvu u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni  sektor, koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada, gdje je doslo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka, pa je trgovina na malo u promatranom tromjesečju zabilježila realan pad od 4,9 posto. Na negativan doprinos investicija upućuje nastavak pada obujma industrijske proizvodnje i građevinskih radova. Jedino je izgledan pozitivan doprinos neto izvoza s obzirom na rast robnog izvoza i fizičkih pokazatelja u turizmu, te pad robnog uvoza. Međutim, pozitivan doprinos neto izvoza nedovoljan je da bi zaustavio nepovoljne trendove.

Prema prvoj procjeni DZS-a bruto domaći proizvod zabilježio je realan pad od 2,3 posto u odnosu na četvrto tromjesečje 2011. godine, što je u skladu s očekivanjima analitičara RBA. Na razini cijele godine BDP se u 2012. realno smanjio za 2 posto. Iako prije objave konačnih podataka (20. ožujka) kretanje po komponentama nije poznato, visokofrekventni pokazatelji upućuju na pad u svim kategorijama potrošnje, izuzev neto izvoza te na usporavanja aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje.

Izrazito negativan doprinos očekuje se od nastavka pada osobne potrošnje i investicija u bruto fiksni kapital. Naime, dugotrajna recesija u gospodarstvu u potpunosti je iscrpila privatni segment gospodarstva osobito realni  sektor, koji ujedno prolazi proces restrukturiranja. Navedeno se osjeća na tržištu rada, gdje je doslo do daljnjeg smanjivanja zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i pada realnih plaća odnosno smanjivanja raspoloživog dohotka, pa je trgovina na malo u promatranom tromjesečju zabilježila realan pad od 4,9 posto. Na negativan doprinos investicija upućuje nastavak pada obujma industrijske proizvodnje i građevinskih radova. Jedino je izgledan pozitivan doprinos neto izvoza s obzirom na rast robnog izvoza i fizičkih pokazatelja u turizmu, te pad robnog uvoza. Međutim, pozitivan doprinos neto izvoza nedovoljan je da bi zaustavio nepovoljne trendove.

U 2013. godini analitičari ne očekuju oporavak, već u najboljem slučaju stagnaciju. Pri tome će negativni trendovi (nastavak pada) biti prisutni u prvom dijelu godine, dok bi druga polovica godine mogla donijeti blagi oporavak, pri čemu bi nakon višegodišnjeg pada, blagi ali ipak pozitivan impuls trebao doći i od investicija. Nepovoljna kretanja na tržištu rada, odnosno visoka nezaposlenost, niska zaposlenost, stagnacija realnih dohodaka i posljedično potrošački pesimizam, ograničavat će osobnu potrošnju. Država će biti primorana svoje rashode prilagoditi davno nastalim okolnostima, tako da ni u tom segmentu ne očekuje se pozitivan doprinos rastu. Nekonkurentnost i nepovoljna struktura industrije (izvoza) uz volatilno vanjsko okruženje i očekivani pad naših najvažnijih trgovinskih partnera (Italija, Slovenija) ograničavajući su faktor bitnijeg doprinosa izvoza rastu gospodarstva, zaključuju RBA analitičari.

Autor: Poslovni.hr
28. veljača 2013. u 11:55
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Prodajem glavu! Živim u Hrvatskoj, pa mi ne treba

Situacija u državi nam je takva da narod daje oglase da prodaje vlastite bubrege.

Eto neki dan čojk stavio da prodaje bubreg i to za kolko ono, 40… 50… iljada eura. Ja se tome stvarno ništa ne čudim. Samo čekam oglase tipa:

– Prodajem lijevo oko na koje sam jako malo treptao. Škiljio nanjeg nisam nikad a ne znam ako sam se tri puta u životu zagleda unešto. Nikad mi ništa unjeg upalo nije a vid mi je takav da kad mi neko stavi izvod iz banke na 300 metara, ja vidim da sam u minusu.

– Prodajem lijevu nogu. Dolje malo izgrebana (igro sam nogomet) ali oko bedra ka nova. Koža očuvana a dlakavost umjerena. Palac mi malo bježi na unutra al to ostalo tako još od poroda, doktor me vuko za palac kad me izvlačio van. Svi ostali prsti besprijekorni. Koljeno malo kvrgavo pa noga nije za keramičare i sve one koji kleče.

– Prodajem glavu. Živim u Hrvatskoj i vidim da mi ovdje glava i ne treba. Lijevo uvo klempavo a desno ko u Jul Brinera. Kosa ko u Bred Pita. Mozak školovan al znanje neupotrebljeno. Brada mi je malo izvučena na van, al nebrintese neće kiša padat u usta jer mi je nos malo veći pa dođe ka nadstrešnica.
net

sanjaaam….. ja kad nešto neznam potrudim se barem naučiti osnovno.ovo sve više ima nalik na sprdačinu.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close