S prvim pokazateljima ekonomskih aktivnosti na početku ove godine iz Državnog zavoda za statistiku napokon je zaredalo nekoliko objava koje barem na prvu loptu pružaju tračke svjetla. No, već potkraj prošloga tjedna uslijedila su i dva tvrda prizemljenja: iz središnje banke i zagrebačkoga Ekonomskog instituta.

Obje su institucije zaključile kako oporavak još nije na obzoru, a u HNB-u su upozorili i na to da bi se jaz između Hrvatske i usporedivih zemalja EU, koje mahom već ostvaruju rast, ove godine mogao još više povećati izostanu li odlučnije mjere ekonomske politike. Ulazak u postupak pri prekomjernom deficitu i ograničenja koja on znači za fiskalnu politiku bilo kakav rast u 2014. čini (pre)velikim izazovom. I mimo tih ocjena, međutim, prvi mjesec obično je varljiv, a jedan mjesec svakako je prerano za iščitavanje trendova iz siječanjskoga rasta industrijske proizvodnje, preliminarnih procjena o rastu robnog izvoza te veoma blagog, ali ipak povećanja potrošnje u trgovini na malo. Dovoljno je reći da je, npr., lanjski siječanj s vrijednošću izvoza od samo 4,6 milijardi kuna bio najslabiji mjesec još od veljače 2010., pa ovogodišnji siječanjski rezultat (5,6 mlrd.) više odražava jako nisku osnovicu. Tako je čak i potpredsjednik Vlade Branko Grčić prilično oprezan u mahanju siječanjskim brojkama.  

Stručnjaci Ekonomskoga instituta, pak, smatraju da "pad ekonomske aktivnosti u zemlji još nije dotaknuo dno" i ne očekuju rast BDP-a u prvom tromjesečju. Na to ih navodi sedmi uzastopni mjesečni pad vrijednosti CEIZ indeksa poslovnoga ciklusa koji aproksimira kretanje realnog BDP-a. U HNB-u ipak kažu da navješćujući pokazatelji za siječanj i veljaču upućuju na ublažavanja višemjesečnih negativnih kretanja. Na tom je tragu, kažu, i porast poslovnog optimizma u industriji i trgovini, ali i blagi porast pouzdanja potrošača. No, to je opet posljedica vrlo niskih razina poslovnog i potrošačkog optimizma krajem 2013., pa su mnogo važnije i znakovitije HNB-ove usporedbe Hrvatske i deset mlađih zemalja članica EU.

Niz usporednih pokazatelja sugerira zaostajanje i/li naglašene strukturne probleme naše ekonomije, od razine premije rizika na državni dug, pada zaposlenosti, industrije i robnog izvoza do tempa rasta javnog duga i visine deficita. Proizvodnja i izvoz još su uvelike pod utjecajem prisilnog restrukturiranja velikih i neefikasnih sustava poput brodogradnje. Takvi još jako zasjenjuju pomake koji se u poslovnom sektoru polako, ali ipak događaju. Tako je, primjerice, i u 2013. kao još jednoj godini pada izvoza (i to za 6,7 posto u eurima i nešto manjih 6,1 posto u kunskom iskazu) 14 djelatnosti simbolično ili značajno povećalo izvoz. Te su djelatnosti izvoz lani povećale za dvije milijarde kuna. No, samo je izvoz brodova pao za gotovo tri milijarde, a još tri milijarde smanjenja izvoza zabilježeno je u ostalim djelatnostima koje zasad ne pronalaze formulu ni kako očuvati postojeće tržišne pozicije, a kamoli osvojiti nova tržišta.

Robni izvoz

Bilo je i rasta, ali više smo padali
Iako je tijekom prošle godine pod utjecajem oporavka inozemne potražnje i u Hrvatskoj bilo razdoblja rasta robnog izvoza, na razini cijele 2013. jači su pečat u našem slučaju dala razdoblja pada pa u HNB-u konstatiraju da se Hrvatska među promatranim zemljama izdvaja po najvećem smanjenju robnog izvoza 2013. Time se, kažu, dodatno povećalo njezino zaostajanje za drugim usporedivim zemljama. Osim Hrvatske, (nešto manji) pad izvoza na godišnjoj su razini ostvarile još Estonija, Češka i Letonija. U većini zemalja cjenovna se konkurentnost izvoza na godišnjoj razini pogoršala nakon poboljšanja u 2012. To je bilo posebice izraženo u Rumunjskoj i Estoniji te, a u nešto manjoj mjeri u Slovačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj, uglavnom zbog aprecijacije nominalnoga efektivnog tečaja, ističu analitičai HNB-a.

Sporost oporavka

Pad bez predaha
U drugoj polovici prošle godine zemlje Srednje i Istočne Europe uglavnom su zabilježile rast gospodarske aktivnosti, zahvaljujući prije svega inozemnoj potražnji, dok je domaća u nizu zemalja negativno utjecala na rast. Kako se ističe u HNB-ovoj analizi, u trećem se kvartalu jedino Hrvatska izdvajala s blago negativnom stopom rasta BDP-a. Eurostat je u međuvremenu objavio procjene BDP-a za četvrto tromjesečje, prema kojemu je od 11 "mlađih" članica EU međugodišnji pad ostvaren samo u Hrvatskoj i Estoniji, ali je u Hrvatskoj on znatno veći (1,2 prema 0,2 posto). Procjene za 2013. sugeriraju da će pad BDP-a u Hrvatskoj biti nešto niži nego u Sloveniji i Češkoj, no one su u međuvremenu (2011.) ipak imale rast.

Premija rizika

Hrvatska percipirana najrizičnijom
 Prema usporednim podacima o razini premije osiguranja od kreditnog rizika, tržišta Hrvatsku danas percipiraju najrizičnijom u promatranoj skupini EU-11 zemalja. Za većinu se zemalja ta premija u drugoj polovini 2013. jedva promijenila, s tim da je za Hrvatsku i Sloveniju tako mjerena percepcija rizičnosti porasla za oko 50 baznih bodova ili 0,5 postotnih bodova. I nakon dva mjeseca ove godine za gotovo sve promatrane zemlje ostala je približno na razinama s kraja prošle, s tim da su se kod Slovenije (i donekle kod Mađarske) inozemni uvjeti financiranja poboljšali pod utjecajem odluke tamošnje vlade o dokapitalizaciji pet banaka.

Industrija

Najviše smo pali
Hrvatska je u drugoj polovici 2013. prednjačila i padom industrijske proizvodnje. Točnije, pad je među zemljama SIE zabilježen još samo u Litvi, ali je bio manji nego kod nas, dok su najjače rasle industrije u Slovačkoj i Rumunjskoj. Rumunjska se (uz Bugarsku) istaknula i rastom robnog izvoza, neke zemlje s rastom proizvodnje su se istovremeno suočile s padom izvoza, dok je kod nas u obje kategorije zabilježeno smanjenje.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Deficit

Poljacima popravni, nas tek čeka
Pet je zemalja iz redova mlađih članica EU lani uspjelo svesti fiskalni deficit ispod tri posto BDP-a. Nakon što su to učinilea Rumunjska, Litva, Češka i Slovačka višu od te referentne razine imaju još samo Poljska i Hrvatska. Dok je Poljska od Europske komisije uz negativne ocjene stvarnoga fiskalnog napora dobila nove preporuke za smanjenje deficita do 2015. Hrvatsku to tek čeka.

(Ne)zaposlenost

Sve manje radnih mjesta
Dok je broj zaposlenih u zemljama srednje i istočne Europe u trećem tromjesečju lani porastao ili se tek blago smanjio na godišnjoj razini, Hrvatska je zabilježila pad od čak 5,6 posto, ističu u HNB-u. Pod utjecajem snažne recesije pad broja zaposlenih sustigao je i Sloveniju, ali za 0,7 posto, dok su se rastom broja zaposlenih najviše istaknuli Mađarska, Litva i Estonija. Hrvatska predvodi i listu zemalja s najvećom stopom nezaposlenosti; u trećem tromjesečju iza nje su bile Slovačka i Bugarska, a najniže stope su u Češkoj, Rumunjskoj i Estoniji. Uz nas, samo je u Estoniji i Letoniji ta stopa porasla u odnosu na drugi kvartal. Na žalost, u Hrvatskoj je i četvrti kvartal 2013. bio u znaku nepovoljnih kretanja; uz prilično snažan rast broja nezaposelenih imali smo "najsnažniji tromjesečni pada broja zaposlenih od početka krize (2,9%)".

Vanjski dug

Kriv je (i) nazivnik, tj. BDP
Pokazatelji inozemne zaduženosti u prvih su se devet mjeseci 2013. u većini zemalja SIE zbog gospodarskog rasta i smanjenja inozemnih obveza poboljšali, uz iznimke Slovačke i Hrvatske. Bruto inozemni dug u promatranim zemljama najviše se smanjivao zbog razduživanja kreditnih institucija koje je ipak bilo znatno blaže nego godinu prije. Najizraženiji trend razduživanja bio je u Mađarskoj, i to kao posljedica smanjenja inozemnih obveza države, a u manjoj mjeri i banaka.

Javni dug

Lani smo nabacili čak 11% BDP-a
 Prema procjenama HNB-a, hrvatski se javni dug lani povećao za čak 11 postotnih bodova BDP-a, na 219,4 milijarde kuna ili gotovo 67 posto BDP-a. Iako je dio lani realiziranih zaduženja (1,75 mlrd. USD obveznica iz studenog) namijenjen za financiranje ovogodišnjih potreba te je 'pospremljen' na račun države kod HNB-a, Hrvatska se prošle godine svakako istaknula tempom rasta javnog duga. HNB-ova usporedna analiza referira se na prvih devet mjeseci 2013. (prije hrvatske operacije predfinanciranja), ali i u tom razdoblju Hrvatska je tempom povećanja javnog duga 'zaslužila' mjesto u vodećoj trojki koju čine Slovenija, Hrvatska i Slovačka. Nasuprot tome, Letonija, Bugarska i Litva trojka su iz 'kluba' EU-11 koja je uspjela i smanjili svoj javni dug. Krajem rujna samo su Mađarska i Slovenija imale javni dug veći od Hrvatske, a analitičari HNB-a ističu da ocjene EK za 2013. upućuju na to da se takav raspored zadržao i na kraju godine.