Trgovački lanci iza kojih stoji inozemni kapital već tjednima vode žestoku promidžbu o rezanju cijena asortimana na svojim policama radi brisanja granica i ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

U Sparu tako tvrde da su prvi krenuli u kampanju nazvanu EUšteda.   Njihovi europski dobavljači shvatili su važnost ulaska Hrvatske na tržište EU pa su svoje proizvode hrvatskim kupcima po nižim cijenama ponudili od 22. travnja. Nije riječ o kratkoročnim akcijskim nego o redovnim cijenama koje garantiraju kupcima i nakon 1. srpnja jer, ističu u Sparu, nestaju nameti kao što su carine i trošarine. U kampanju su, navode, pozvali i hrvatske proizvođače. 

Iz Bille kažu da će kod njih svakako pojeftiniti proizvodi iz direktnog uvoza, a bit će prilagođene i cijene hrvatskih prehrambenih proizvoda. Nemaju namjeru, ističu, povećavati maržu pa će pojeftinjenja na policama u Billi biti očita.

Dobrodošli u uniju niskih cijena – moto je pod kojim Lidl promovira svoje aktivnosti trajnog snižavanja cijena te svaki tjedan kupcima predstavlja novu kategoriju proizvoda kojima je cijene spustio između 10 i 17 posto. Cijene će, obrazlažu, najviše pasti na proizvodima koji su opterećeni visokim carinskim stopama.

Ni Mercator nimalo ne zaostaje za konkurencijom. Najavljuju kako će asortiman s nižim cijenama biti bogatiji i brojniji nakon „brisanja granica.“  Asortiman će se, najavljuju, širiti ovisno o potrebama kupaca, no i dalje će zadržati plasman više od 65% proizvoda hrvatskih proizvođača. U posebnom fokusu je tzv. svježi program mesa, voća i povrća čime žele poticati i jačati proizvodnju hrvatskih proizvođača i poljoprivrednika. Stoga, iznose u Mercatoru, više od 80% ponude svježega mesa na police stiže s farmi poznatih hrvatskih uzgajivača.  

Najezda stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište traje još od 1999. Nijedna zemlja regije nema kao Hrvatska tako brojnu konkurenciju velikih internacionalnih igrača koji su se, smatraju pojedini analitičari, ovdje pozicionirali ciljano strateški kako bi s danom ulaska Hrvatske u EU zapravo otvorili police za prehrambenu industriju iz svojih zemalja. 

A logistika za domaće?

I dok oni, a s njima i hrvatski potrošači zadovoljno trljaju ruke radi skorašnje jeftinije košarice pokušali smo istražiti razmišljaju li na mjerodavnim državnim adresama o pružanju logistike domaćoj prehrambenoj industriji. Da zajedničkom promidžbenom kampanjom, oglasima objavljenim u francuskim, britanskim, talijanskim, njemačkim te možda i medijima još nekih članica njihovim potrošačima Hrvatsku predstave kroz snažne nacionalne brendove. Recimo Kraševu bajaderu ili griotte, Podravkinu vegetu, cedevitu Atlantica, istarski pršut i maslinova ulja, Badelova vina…

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Upit te naravi poslan je na tri adrese: ministarstvima vanjskih poslova,  poljoprivrede i gospodarstva. Iz kabineta ministra Tihomira Jakovine odgovaraju vrlo kratko – za sada nema takvih inicijativa.

Suradnici ministra Ivana Vrdoljaka na našem su tragu. Ideja da se u sljedećim tjednima sektor prehrambene industrije RH, koja je veliki izvoznik na tržište EU predstavi kroz zajedničku kampanju, ocjenjuju, pohvalna je i svakako bi je trebalo pokrenuti. Međutim, dodaju, sukladno Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih tijela državne uprave, Ministarstvo poljoprivrede nadležno je za obavljanje svih poslova vezanih za prehrambenu industriju, tako da nažalost Ministarstvo gospodarstva, nema zakonske osnove biti njezin predlagatelj niti nositelj izrade. Ministarstvo poljoprivrede, smatraju, trebalo bi pokrenuti takvu inicijativu u koju bi svakako trebalo uključiti i Hrvatsku gospodarsku komoru, a Ministarstvo gospodarstva podržat će projekt.

U Ministarstvu vanjskih poslova, odnosno timu Vesne Pusić nisu pak prepoznali ni obvezu da je pristojno na upit uzvratiti odgovorom, makar bio istovjetan onom iz Ministarstva poljoprivrede.

Ništa neočekivano, rekli bi pesimisti, državna administracija ponovno je samo posvjedočila svoju tromost i nemaštovitost. Trošak dvadesetak oglasa u tiskovinama medija članica EU definitivno je zanemariv u odnosu na efekte koje bi dalo takvo predstavljanje Hrvatske širem krugu Europljana.