Prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić dekanica je Tehničkog veleučilišta u Zagrebu (TVZ) pet godina. U tom razdoblju TVZ je od tehničkog veleučilišta s dugom tradicijom prerastao u instituciju koja se sve otvorenije profilira kao partner hrvatskom gospodarstvu – od novopotpisanog sporazuma o ulozi TVZ-a u obrazovnom dijelu prvog europskog Centra gaming industrije u Novskoj, preko projekata poput RC4Future i snažne suradnje sa STEM sektorom na sva četiri odjela, do poticanja studentskog poduzetništva i inovacija. S dekanicom smo razgovarali o tome što je obilježilo njezin mandat, gdje se TVZ danas pozicionira i kako zamišlja budućnost visokog stručnog obrazovanja u Hrvatskoj.
Vodite TVZ već pet godina. Kad se osvrnete na to razdoblje, što biste izdvojili kao najveći pomak koji je institucija ostvarila i zašto je upravo suradnja s gospodarstvom bila u središtu Vaše vizije?
Jana Žiljak Gršić: Tehničko veleučilište u Zagrebu od svog osnutka njeguje jasnu orijentaciju prema stručnim znanjima u STEM području koja su izravno usmjerena na potrebe gospodarstva. Želimo da studenti nakon završetka studija odmah budu spreman i tražen kadar na tržištu rada. Upravo zato je suradnja s gospodarstvom za TVZ egzistencijalno pitanje, a ne dodatna aktivnost.
Tijekom petogodišnjeg mandata ta se suradnja sustavno jačala i proširivala na više razina.
Organizirali smo brojna događanja u suradnji s gospodarstvenicima i poticali zbivanja na kojima su se susretali predstavnici više od 60 partnerskih tvrtki iz područja informatike, računarstva, informatičke sigurnosti i digitalne forenzike, strojarstva, mehatronike, graditeljstva i elektrotehnike, a inicirani su i novi projekti koji svake godine dodatno osnažuju hrvatsko gospodarstvo. Pokrenuli smo strateški projekt RC4Future, financiran sredstvima Svjetske banke uz koordinaciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, usmjeren na jačanje istraživačkih kapaciteta, razvoj modela transfera tehnologije te suradnju s industrijskim partnerima.
Brojni nastavnici TVZ-a, u suradnji s Upravom, redovito povezuju studente s industrijom kroz gostujuća predavanja stručnjaka iz vodećih tvrtki. Primjerice, na kolegiju Inovacije u informatici gostovao je tehnički voditelj za pasivnu sigurnost iz tvrtke Rimac Bugatti. U sklopu Dana otvorenih vrata Elektrotehničkog odjela organizirani su okrugli stolovi s predstavnicima akademske zajednice, srednjih škola i industrije, uz sudjelovanje partnera poput Končara i HEP-a.
Sretna sam što je taj doprinos prepoznat i izvan institucije: 2023. godine primila sam nagradu udruge MBA Croatia za doprinos povezivanju znanosti i poslovnog sektora.
Od početka mandata bilo mi je posebno važno da napredak bude ravnomjeran na svim odjelima TVZ-a, odnosno da Elektrotehnički, Graditeljski, Informatičko-računarski i Strojarski odjel rastu usklađeno, svaki prema svojim specifičnostima, ali s jednakom razinom pažnje, ulaganja i podrške. U bliskoj suradnji s prodekanima težila sam tome da se sva četiri odjela tijekom ovih pet godina razvijaju paralelno, da osuvremenimo laboratorije, prijavimo projekte i unaprijedimo suradnju s industrijom, prilagođenu svakom specifičnom području.
Uz suradnju s gospodarstvom i poticanje inovativnosti, moj osobni prioritet tijekom cijelog mandata bili su studenti TVZ-a. Tijekom mandata ustrojili smo Karijerni centar, koji studentima i budućim studentima pruža sustavnu podršku u razvoju karijere i povezivanju s poslodavcima, osnovali smo Ured za cjeloživotno učenje, koji je danas prepoznat kao nositelj programa usklađivanja kvalifikacija s potrebama tržišta rada, te Ured za transfer tehnologije, čiji je cilj povezati naša istraživanja s tržištem. Značajno smo unaprijedili i rad Savjetovališta za studente i zaposlenike zapošljavanjem profesionalne rukovoditeljice, gostujućim predavačima sa zanimljivim temama te brojnim aktivnostima usmjerenima studentima. Sveukupno smo podigli kvalitetu i dostupnost stručne podrške našim studentima, ali i djelatnicima. Za mene je to jednako važan dio naslijeđa ovog mandata kao i projekti s gospodarstvom jer institucija koja brine o svojim ljudima na kraju bolje surađuje i sa svijetom oko sebe.
Ono što posebno želim naglasiti jest da suradnja s gospodarstvom za TVZ nije izbor, nego nužnost koja proizlazi iz same prirode naših studijskih programa. Zato ćemo tu suradnju i dalje širiti i produbljivati jer je ona temelj kvalitete i relevantnosti obrazovanja koje TVZ pruža.
Industrija videoigara postaje sve značajniji dio kreativno-tehnološkog sektora. Kako TVZ vidi svoju ulogu u obrazovanju kadrova za gaming industriju, posebno u svjetlu novog sporazuma vezanog uz Centar gaming industrije u Novskoj?
Jana Žiljak Gršić: Industrija videoigara danas je jedan od najbrže rastućih segmenata kreativno-tehnološkog sektora, a Hrvatska u tom prostoru ima realnu šansu izgraditi prepoznatljivu poziciju. Imamo uspješne primjere poput Nanobita i studija Gamechuck, a upravo se u Novskoj gradi Centar gaming industrije, prvi takav u Europi.
TVZ u tom projektu ima konkretnu ulogu koju smo tek nedavno i formalizirali. Potpisali smo Sporazum o suradnji s Regionalnim koordinatorom Sisačko-moslavačke županije i razvojnom agencijom SI-MO-RA d.o.o., kojim se utvrđuje da TVZ radi na izradi, akreditaciji i provedbi stručnih studijskih programa za potrebe Centra gaming industrije, u području razvoja i proizvodnje videoigara te gamifikacije drugih industrija. TVZ je u projektu odgovoran za izradu prijediplomskog i diplomskog studijskog programa usklađenog s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, za njegovu akreditaciju te za osiguravanje nastavnog kadra koji će program izvoditi u novoj zgradi fakulteta u Novskoj. Ovaj je projekt izniman izazov za ukupan razvoj obrazovanja u STEM području, ali i velik poticaj našim nastavnicima za stvaranje novih vrijednosti.
Za TVZ je to prirodan iskorak jer imamo dugogodišnje iskustvo u obrazovanju za digitalni dizajn, programiranje, 3D modeliranje, animaciju i virtualnu stvarnost kroz naš studij Informatičkog dizajna, a taj temelj sada prenosimo u potpuno nov, specijaliziran studijski program posvećen primarno razvoju videoigara. Vjerujem da će ti studijski programi podići vezu između TVZ-a i gaming industrije na potpuno novu razinu – od sadašnjih pojedinačnih priča o uspjehu naših studenata do sustavnog, akreditiranog obrazovanja stručnjaka za jednu od najbrže rastućih industrija u svijetu.
TVZ danas broji četiri odjela: Elektrotehnički, Graditeljski, Informatičko-računarski i Strojarski. Svi odjeli, i nastavnici i studenti, intenzivno surađuju s industrijom. Možete li izdvojiti projekte ili suradnje koji su posebno doprinijeli razvoju hrvatskog gospodarstva?
Jana Žiljak Gršić: To mi je posebno drago pitanje jer sam tijekom cijelog dekanskog mandata inzistirala na tome da razvoj odjela bude ravnomjeran, odnosno da se ne favorizira jedan odjel na štetu drugih. Sva četiri odjela danas imaju intenzivnu, ali specifičnu suradnju s gospodarstvom, prilagođenu vlastitom području. Tehničko veleučilište u Zagrebu surađuje s nizom vodećih tvrtki iz industrije koje svojom podrškom doprinose kvaliteti obrazovanja i razvoju studenata.
Elektrotehnički odjel povezan je s energetikom, automatizacijom i ICT sektorom, studenti tijekom studija rade s električnim sustavima, automatizacijom, obnovljivim izvorima energije i telekomunikacijama, što ih pozicionira za rad u energetici, industriji 4.0 i ICT sektoru. Kroz Dane otvorenih vrata Elektrotehničkog odjela i okrugle stolove Odjel redovito povezuje akademsku zajednicu i industriju, uz sudjelovanje partnera poput KONČAR Elektroindustrije koja je poseban partner TVZ-a jer svake godine dodjeljuje 18 nagrada našim najboljim studentima prepoznajući i potičući izvrsnost u svim tehničkim područjima. HEP podržava studente donacijama za organizaciju Dana karijera i Dana otvorenih vrata, kao i za sportske aktivnosti studenata. VERTIV doprinosi kroz donacije opreme, a poseban je partner i u programu cjeloživotnog obrazovanja, gdje trenutačno ima najviše polaznika. SIEMENS podržava TVZ donacijama opreme te sponzorstvom studentskih aktivnosti. Tvrtka Schneired Eeletric donirao nam je softver, a s njima upravo započinjemo intenzivniju suradnju u budućem razdoblju. ABB doprinio je opremom za laboratorij za automatizaciju na Elektrotehničkom odjelu a ima i blisku suradnju s Graditeljskim odjelom.
Zahvaljujući ovakvoj podršci partnera iz gospodarstva, studenti TVZ-a imaju priliku raditi s najsuvremenijom opremom i tehnologijama te graditi kontakte važne za budući profesionalni razvoj.
Informatičko-računarski odjel njeguje snažnu poveznicu s tehnološkim tvrtkama, a u nastavu redovito uključujemo stručnjake iz vodećih kompanija. Primjerice, na kolegiju Inovacije u informatici gostovao je tehnički voditelj za pasivnu sigurnost Zlatko Žitković iz tvrtke Rimac Bugatti, koji je studentima predstavio inovacije iz vlastite jedanaestogodišnje karijere u toj tvrtki. Gostuju i brojni drugi IT stručnjaci, poput Petra Pavića, stručnjaka za digitalne medije i marketing te suosnivača S.T.A.R. Digital grupe, vodeće regionalne tvrtke za digitalni marketing i ad-tech platforme, koji daju dodatnu motivaciju i podršku studentima TVZ-a.
Strojarski odjel, koji obrazuje stručnjake u strojarstvu i mehatronici, koristi laboratorije s CNC strojevima, robotima i simulacijskim softverima kako bi pripremio studente za industriju svih sektora, s naglaskom na obnovljive izvore energije i robotiku.
Graditeljski odjel povezan je s građevinskim poduzetništvom i praksom na terenu. Naši diplomirani inženjeri redovito ističu koliko im je za profesionalni razvoj značio prijenos iskustva sa stvarnih projekata, koja su tijekom studija s njima dijelili profesori, kao i mreža bivših studenata zaposlenih u vodećim tvrtkama poput Kamgrada i Ingrada.
Sve to nadograđujemo i na razini cijelog veleučilišta kroz krovni projekt RC4Future, čiji je cilj uspostava Istraživačkog centra i sustava laboratorija koji povezuju sve odjele te jačaju transfer tehnologije prema gospodarstvu.
Koliko je danas važna povezanost visokog obrazovanja, znanosti i poduzetništva za konkurentnost Hrvatske te gdje vidite najveći prostor za napredak u toj suradnji?
Jana Žiljak Gršić: Povezanost visokog obrazovanja, znanosti i poduzetništva danas nije poželjna okolnost, već preduvjet konkurentnosti Hrvatske. Živimo u trenutku kada tehnološka tranzicija traži puno širu bazu znanja i puno veće ulaganje vremena i resursa nego prijašnji tehnološki iskoraci, a to je moguće ostvariti samo ako obrazovni sustav, znanost i gospodarstvo rade zajedno, a ne paralelno.
Upravo je zato model stručnih studija, kakav njeguje TVZ, dio rješenja za razvoj gospodarstva. Mi ne obrazujemo za apstraktno tržište rada. Tehničko veleučilište u Zagrebu obrazuje inženjere za konkretne potrebe konkretnih tvrtki, kroz praksu, gostujuća predavanja stručnjaka iz industrije, zajedničke projekte i, sve više, kroz institucionalne mehanizme kao što je naš projekt RC4Future.
Najveći prostor za napredak vidim u trima područjima: prvo, u sustavnijem i bržem transferu tehnologije prema malim i srednjim poduzećima; drugo, u dugoročnom, a ne projektnom financiranju suradnje s gospodarstvom; i treće, u uključivanju gospodarstva već u samo kreiranje studijskih programa, od prvog dana studija. Hrvatska ima kapacitet za snažniji iskorak, a preduvjet je da obrazovanje, znanost i poduzetništvo prestanu djelovati kao tri odvojena čimbenika i počnu funkcionirati kao jedinstven sustav.
TVZ posljednjih godina intenzivno ulaže u razvoj laboratorija i projektne infrastrukture. Koji laboratoriji ili istraživački projekti trenutačno imaju najveći potencijal za primjenu u industriji?
Jana Žiljak Gršić: Najveći takav pomak predstavlja naš projekt RC4Future, financiran sredstvima Svjetske banke uz koordinaciju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Cilj projekta je uspostava Istraživačkog centra i sustavno strukturiranje postojećih laboratorija TVZ-a te njihova integracija u jedinstvenu platformu za upravljanje resursima, pri čemu nastava i dalje ima prvenstvo, ali platforma otvara mogućnost pružanja istraživačkih i stručnih usluga drugim dionicima i gospodarstvu.
Kada govorimo o području s najvećim potencijalom primjene, izdvojila bih informatičku sigurnost i digitalnu forenziku, gdje je TVZ ustanova koja je među prvima u Hrvatskoj pokrenula sustavno obrazovanje. Naši laboratoriji omogućuju studentima praktičan rad na penetracijskim testiranjima, procjeni ranjivosti i forenzičkoj analizi digitalnih sustava, a to su kompetencije koje gospodarstvo, od banaka do industrijskih kontrolnih sustava, danas izrazito traži.
Drugo područje s jasnim potencijalom jesu strojarstvo, mehatronika i robotika. TVZ je u proteklom razdoblju oformio suvremene laboratorije s CNC strojevima, robotima i simulacijskim softverima za studente. Nastavnici sustavno razvijaju rješenja izravno primjenjiva u proizvodnim procesima i industriji 4.0. Treće, kroz suradnju s tvrtkama kao što je Vertiv u području projektiranja podatkovnih centara pokazujemo kako laboratorijska infrastruktura može poslužiti i za cjeloživotno obrazovanje postojećih inženjera iz gospodarstva, a ne samo za redovne studente.
Mogu izdvojiti veliko postignuće proteklog petogodišnjeg mandata: uz velik angažman dosadašnje prodekanice izv. prof. dr. sc. Lidije Tepeš Golubić uredili smo prvi namjenski nastavni prostor TVZ-a na kampusu Borongaj. Nastavni prostor od 2.000 četvornih metara, s četiri predavaonice i pet laboratorija, izgrađen je i opremljen isključivo za potrebe suvremene nastave Informatičko-računarskog odjela, a prema potrebi i ostalih odjela. Do tada Informatičko-računarski odjel TVZ-a nije imao prostor koji je od temelja osmišljen i namjenski uređen za nastavu, prema standardima kvalitete Europske unije. Za mene je to jedan od najkonkretnijih i najtrajnijih tragova ovog mandata jer je riječ o infrastrukturi koja će služiti generacijama studenata dugo nakon što moj mandat završi.
Jedan od pet laboratorija u tom prostoru opremljen je VR naočalama i računalima odgovarajuće snage za razvoj sadržaja virtualne stvarnosti, što je izravno povezano i s našim novim studijskim sadržajima iz dizajna igara i interaktivnih iskustava. Drugi je Mac laboratorij, namijenjen radu u kreativnim i dizajnerskim alatima koji zahtijevaju Appleovo okruženje. Uz to, aktivno razvijamo i potpuno nove nastavne sadržaje vezane uz snimanje dronovima, koji uključuju tehničke aspekte upravljanja dronom, ali i primjenu u građevinarstvu, medijima i nadzoru infrastrukture. To je za mene dobar primjer kako izgleda konkretna, opipljiva investicija u budućnost naših studenata, a ne samo deklarativna priča o modernizaciji TVZ-a.
Posebno ističete poticanje inovativnosti među studentima, a i sami ste prepoznato ime u hrvatskom inovatorstvu. Kako studenti kroz kolegije poput Projektiranja inovacija i Inovacija u informatici uče put od ideje do konkretnog proizvoda i koliko Vam je vlastito iskustvo u tome pomoglo?
Jana Žiljak Gršić: Kolegiji koje sam osobno uvela, Projektiranje inovacija i Inovacije u informatici, osmišljeni su upravo kako bi studentima pokazali cijeli put koji vodi od ideje do projekta ili proizvoda koji može stvoriti dodanu vrijednost na tržištu. Studenti kroz konkretne projektne zadatke prolaze faze identifikacije problema, razvoja koncepta, izrade prototipa, testiranja i, u konačnici, promišljanja o tržišnoj primjeni i zaštiti intelektualnog vlasništva. Smatram to iznimno važnim segmentom STEM obrazovanja jer sam svoj znanstveni i profesionalni put izgradila upravo na inovacijama koje su prešle put od znanstvenog otkrića do tržišne i industrijske primjene. Zajedno sa suradnicima na projektu Infraredizajn razvili smo tehnologiju zaštitne grafike u vizualnom i bliskom infracrvenom spektru. Za tu smo inovaciju dobili Državnu nagradu za znanost, i to za znanstveno otkriće 2010. godine u području tehničkih znanosti, a 2012. i Nagradu Nikola Tesla za najbolju hrvatsku inovaciju. Sama inovacija Infraredizajn nagrađena je s više od 100 prestižnih svjetskih nagrada koje ravnopravno dijelim sa suradnicima, a sa suradnicima imam i četiri registrirana patenta pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo.
Ta iskustva izravno prenosim u nastavu. Aktivno sam sudjelovala u razvoju nastavnog plana i programa Informatičkog dizajna TVZ-a te sam uvela brojne kolegije iz područja dizajna, vizualnog komuniciranja, sigurnosne grafike i inovacija, a studente redovito potičem da svoje projekte prijavljuju i izlažu na natjecanjima i izložbama inovacija. Vjerujem da studenti najbolje osjete inovativnost kroz projektne zadatke i istraživački rad, a kruna je kada uspiju vidjeti moguću primjenu. Volim predavati te predmete jer ne prenosim samo teoriju, već i osobno iskustvo: kako se od ideje, preko istraživanja i dizajna, dolazi do međunarodno prepoznate primjene i mogućih proizvoda u trgovinama.
TVZ je prepoznat i po studentskim inovacijama i patentima. Koliko je važno da studenti već tijekom studija razvijaju poduzetnički i inovacijski način razmišljanja, možete li izdvojiti primjer i što ove godine donosi INOVA?
Jana Žiljak Gršić: Poduzetnički i inovacijski način razmišljanja danas nije dodatna vještina – to treba biti temeljna kompetencija svakog inženjera. Zato na TVZ-u inovativnost ne ostavljamo za poslijediplomske programe, nego je ugrađujemo u sam kurikulum kroz više kolegija za posebno zainteresirane studente i kroz izborne kolegije kao što je Projektiranje inovacija.
Dobar je primjer studentsko IT natjecanje TVZ Mc2, koje se održava kontinuirano od 2013. godine i u kojem studentski timovi tijekom nekoliko mjeseci prolaze cijeli put od ideje do funkcionalnog mobilnog, web ili IT rješenja, uz mentorstvo nastavnika, ali i partnera iz gospodarstva. Rezultati se ne zadržavaju samo u Hrvatskoj: naši studenti pod mentorstvom sudjeluju na međunarodnim natjecanjima te su samo ove godine osvojili više međunarodnih nagrada.
TVZ će se ove godine predstaviti na INOVA-i 2026., jubilarnom 50. hrvatskom salonu inovacija koji se održava na Zagrebačkom velesajmu od 1. do 3. listopada, gdje ćemo studentske i istraživačke projekte TVZ-a predstaviti široj stručnoj i poslovnoj javnosti, uz mogućnost izravnog povezivanja s potencijalnim poslovnim partnerima i investitorima.
Diplomanti TVZ-a nose titulu magistra inženjera i ostvaruju vrlo visoku zapošljivost. Što prema Vašem iskustvu najviše razlikuje TVZ-ove diplomante na tržištu rada i zašto ih poslodavci toliko traže?
Jana Žiljak Gršić: Ono što najviše razlikuje diplomante TVZ-a, s ponosom mogu reći magistre inženjere TVZ-a, na tržištu rada jest to što oni sa studija izlaze spremni za konkretan rad, ne samo s teorijskim znanjem, već i s iskustvom iz suvremeno opremljenih laboratorija u kojima su bili na vježbama te sa stručne prakse. Zapošljivost studenata primarna je zadaća, ali i odlika TVZ-a, što se očituje u samom kurikulumu i brojnim projektima s poslovnom zajednicom u kojima Veleučilište aktivno sudjeluje, čime vrlo precizno prepoznajemo aktualne potrebe poslodavaca.
Prema mom iskustvu, tri stvari najviše izdvajaju naše diplomante: visoka razina znanja i mogućnost praktične primjene stečenih znanja, izravan kontakt s industrijom tijekom studija kroz stručnu praksu, koji im daje sigurnost u komunikaciji, te fleksibilnost i spremnost na kontinuirano usvajanje novih tehnologija. TVZ njeguje brojne dodatne aktivnosti vezane uz gospodarstvo i gostujuća predavanja eminentnih stručnjaka. Studijski programi redovito se ažuriraju jer djelujemo u STEM području koje se svakodnevno razvija i mi to aktivno pratimo. Upravo poslodavci naše diplomante ne traže samo zato što imaju diplomu inženjera ili magistra inženjera, nego zato što znaju da će te osobe odmah moći doprinijeti timu i razvoju tvrtke. Osim znanja, studentima želimo prenijeti entuzijazam za istraživanje i stvaranje novih vrijednosti. Uvijek mi je bio velik poticaj stvoriti žar u očima svojih studenata kada dođu do željenog rezultata i poticati njihovu volju za radom u struci.
TVZ je upravo potpisao važan sporazum za novi projekt stručne prakse. Koji su sve benefiti za studente?
Jana Žiljak Gršić: 01.srpnja 2026. potpisan je Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt pod nazivom PRACTICE2WORK – Moderni procesi prakse za zapošljavanje budućnosti, SF.2.4.06.08.0056, čime je službeno započela provedba projekta.
Projekt je financiran iz Europskog socijalnog fonda plus 2021.–2027. (ESF+), u sklopu kojeg TVZ surađuje s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih te Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Trajat će tri godine, od srpnja 2026. do lipnja 2029., i predstavlja jedan od najvećih dosadašnjih ulaganja TVZ-a u povezivanje studenata s tržištem rada.
Cilj projekta PRACTICE2WORK je realizirati niz komplementarnih aktivnosti koje uključuju provedbu 900 stručnih praksi kod poslodavaca na 6 stručnih studija – Računarstvo, Informatika, Strojarstvo, Mehatronika, Elektrotehnika i Graditeljstvo – zatim 18 evaluacija stručne prakse te 13 aktivnosti karijernog savjetovanja i alumni događanja. Namjera je da realizacija aktivnosti studentima pruži dodatne praktične vještine usklađene s potrebama tržišta rada te preferencijama i interesima studenata, a sve sa ciljem dugoročnog šireg doprinosa gospodarstvu u povećanju produktivnosti i, u konačnici, konkurentnosti proizvoda i usluga.
TVZ danas ima oko 4.800 studenata i redovito popunjava upisne kvote. Kako uspijevate prilagođavati nastavne programe tako brzo promjenjivim zahtjevima tržišta rada, posebno u područjima umjetne inteligencije, automatizacije i digitalne transformacije?
Jana Žiljak Gršić: S oko 4.800 studenata TVZ je danas jedna od najvećih visokoobrazovnih institucija u STEM području u Hrvatskoj. S tom činjenicom dolazi i odgovornost da programe stalno usklađujemo s novim spoznajama, tehnološkim napretkom i potrebama gospodarstva. Ključni mehanizam
koji nam to omogućuje jest činjenica da nastavne programe sustavno razvijamo u bliskoj suradnji s budućim poslodavcima naših studenata. Konkretno, uvodimo module posvećene digitalnoj transformaciji. Jedan od primjera naš je stručni diplomski studij Digitalna ekonomija, koji uključuje poseban modul digitalne transformacije, a čiju su kvalitetu prepoznale i vodeće hrvatske IT tvrtke.
Umjetna inteligencija i automatizacija danas ulaze u nastavu kroz sadržaje unutar postojećih kolegija koje redovito ažuriramo te kroz izravan dijalog s industrijom, vidljiv i na našem Danu karijera, gdje partneri poput Vertiva, Končara, Janafa, Kamgrada, Spana i brojnih drugih zainteresiranih partnera studentima izravno predstavljaju teme poput podatkovnih centara za AI opterećenja, cloud tehnologija i kibernetičke sigurnosti. Naš model malih, stručnih odjela daje nam i praktičnu prednost – promjene u nastavnom planu mogu se uvoditi brže, u ritmu kojim se doista mijenja tehnologija.
Mnogi završeni studenti, TVZ-ovi alumniji, danas rade u vodećim hrvatskim i međunarodnim kompanijama, a dio njih pokreće vlastite tvrtke i startupe. Koliko je poduzetništvo postalo sastavni dio identiteta TVZ-a?
Jana Žiljak Gršić: Poduzetništvo je danas duboko ugrađeno u identitet TVZ-a, i to ne kao dodatna aktivnost, nego kao dio šire filozofije prema kojoj naši studenti trebaju znati ne samo raditi za tvrtku, nego i razumjeti kako se ideja pretvara u poslovni model. Kroz naš Program studentskog poduzetništva studenti dobivaju priliku za izravan kontakt s poslovnim okruženjem, od stručnih posjeta proizvodnim pogonima do radionica koje ih osposobljavaju za praktičnu primjenu tehničkog znanja u poslovnom kontekstu.
Studenti uče kroz projekte koji imaju stvarni potencijal za tržišni život, uz naglasak na interdisciplinarnu suradnju studenata naših različitih odjela. Ono što mi je posebno drago jest da ta poduzetnička kultura ne prestaje diplomom. Naša udruga Alumni TVZ, aktivna od 2014. godine, danas povezuje generacije bivših studenata, od kojih se mnogi vraćaju TVZ-u kao mentori i predavači, čime zatvaraju krug i prenose iskustvo novim generacijama. Upravo su naši nekadašnji studenti, koji su danas na vodećim mjestima uspješnih hrvatskih korporacija, i najzainteresiraniji poslodavci jer su kroz vlastito iskustvo spoznali prednosti školovanja na TVZ-u.
Pitanje za kraj: kada govorimo o „obrazovanju budućnosti“, kako zamišljate TVZ za deset godina? Koje će kompetencije tada biti presudne za studente, a koje danas možda još ni ne prepoznajemo dovoljno?
Jana Žiljak Gršić: Ovom akademskom godinom završava moj dekanski mandat, no vjerujem da će TVZ imati kontinuitet razvoja. Dekanski mandat 1. listopada 2026. godine preuzet će izv. prof. dr. sc. Lidija Tepeš Golubić, dosadašnja prodekanica za znanost, projekte i vanjsku suradnju. Blisko smo surađivale ovih pet godina, pogotovo na izgradnji objekta na kampusu Borongaj, a posljednju smo godinu gotovo zajednički donosile strateške odluke jer je izbor buduće dekanice za novo mandatno razdoblje proveden u siječnju ove godine.
Kada zamišljam TVZ za deset godina, vidim instituciju koja se kontinuirano razvija i koja obrazuje inženjere za konkretne, stvarne potrebe tržišta rada, instituciju koja stvara ambiciozne ljude koji će doprinositi hrvatskom gospodarstvu. Kada je riječ o kompetencijama budućih magistara inženjera koje će biti presudne, izdvojila bih tri razine: tehničku dubinu koja se brzo obnavlja, sposobnost suradnje čovjeka i inteligentnih sustava te, prema mom mišljenju najvažnije, otpornost i sposobnost snalaženja u stvarnim situacijama. Za nas nastavnike TVZ-a to znači da nam je zadatak pratiti tehnološke promjene i izazove te potrebe gospodarstva. Cilj nam je obrazovati studente koji su spremni biti aktivni sudionici u oblikovanju inovativne i bolje osobne budućnosti, ali i budućnosti društva u cjelini.
