Potpredsjednica Vlade te ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izvijestila je danas kako je Hrvatska 2012. godine kroz projekt službene razvojne pomoći dodijelila oko 16,5 milijuna eura.

"To je 0,03 posto BDP-a i iznos je daleko ispod onog što su Hrvatskoj obveze u europskim okvirima", kazala je Pusić podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o službenoj razvojnoj pomoći u 2012. godini.

Gotovo je sigurna, kazala je, da nećemo moći postići očekivanu razinu sudjelovanja koju su europske institucije predvidjele za Hrvatsku, no i dodala kako Hrvatska nastoji bar zadržati dosadašnju razinu izdvajanja za pomoć.

Pojasnila je kako Europska komisija očekuje da Hrvatska dosegne razinu izdvajanja od 0,33 posto BDP-a do 2015. što bi bilo 10 puta više od onog što sada izdvaja. "To bi značilo izdvajanje od preko milijardu kuna, a to na žalost u ovom trenutku neće biti moguće", ustvrdila je.

"Bit će koliko će biti i dobro je da dajemo, a ne da primamo", kazao je HDZ-ov zastupnik Ilija Filipović, dok je Boru Grubišića (HDSSB) zanimalo jesu li preporuke Europske komisije po tom pitanju obvezujuće, na što mu je Pusić odgovorila da nisu.

Oko 80 posto ukupne hrvatske razvojne pomoći usmjereno je na Jugoistočnu Europu, na prvom mjestu BiH u koju ide oko 33 posto, zatim Afganistan, Bliski Istok i druge zemlje.

"Hrvatska je osmi najveći donator u BiH, glavna područja u kojima razvijamo projekte su obrazovanje, zdravstvo i infrastruktura. Napravljen je pomak u percepciji službene razvojne pomoći kao etnički obojene", ustvrdila je Pusić.

HDZ-ov Ante Babić upozorio je na tešku poziciju Hrvata u BiH, na što je potpredsjednica Vlade poručila kako je premijer Zoran Milanović otišao u Mostar u funkciji sprječavanja da se nezadovoljstvo, koje ima temelj u teškoj socijalnoj situaciji, ne pretvori u etnički sukob "što bi bilo tragično".

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

"Hrvatska politika prema BiH je da je to europsko pitanje i Europa može i mora voditi proces postepenog približavanja BiH u EU", istaknula je Pusić i dodala kako bi, umjesto da postavljaju preduvjete BiH, trebali započeti proces pretpristupanja prema punopravnom članstvu.

"Rekao bih da nije u šolodima sve", rekao je Šima Đurđević (HDZ) dodavši kako Hrvatska može pomoći i na drugačiji način. "Hrvatska vanjska politka treba se značajnije uključiti u rješavanje problema u BiH i smatram da to nije zadiranje u unutanje pitanje BiH", poručio je.

Filipovića je brinulo hoće li sredstva doći do Hrvata u BiH. "Moramo ići kroz institucije koje polažu račune. Hrvatska ima interes da BiH napreduje kao stabilna europska zemlja i to je naš cilj", poručila je Pusić.

"Sredstva utrošena u 2012. su u skladu s našim prioritetima te je vidljivo kako poštujemo da pružanje pomoći mora uvažiti potrebe, ali i postojeće institucije zemalja primateljica", ustvrdila je SDP-ova Tanja Vrbat.

Zastupnici su imali i zanimljivih prijedloga među kojima je i onaj laburista Branka Vukšića da se u Hrvatskoj otvori Škola mirotvorstva, u čemu bi Hrvatska bila u proaktivnom položaju, a ima i kadrovsku podlogu. Pusić mu je oddgovorila kako Škola mirotvorstva ne predstavlja službenu razvojnu pomoć.