Nije dugo trebalo da se pokažu prvi opipljivi odjeci Vladina rješenja za kredite vezane uz švicarski franak.

Uz komešanje tečaja i kamatnih stopa na tržištu novca, cijene hrvatskih obveznica bilježe osjetan pad. Premija rizika na 10-godišnji državni dug u odnosu na referentni njemački porasla je na tržištu na 3,75 postotnih bodova, a traženi su se prinosi sa 4 posto početkom prošlog tjedna vinuli na 4,37 posto na kraju tjedna. U utorak se država i izravno suočila s promjenama raspoloženja investitora. Ovotjedna aukcija trezorskih zapisa, prva nakon tri tjedna pauze, obilježena je gotovo potpunim ignoriranjem poziva Ministarstva na upis 400 milijuna kuna trezoraca. Na kraju je pristiglo ponuda u vrijednosti samo 20 milijuna kuna. "Dugo sam u banci, ali ne sjećam se kad se dogodilo da aukcija propadne jer nema potražnje", kaže jedan bankar.

U Katančićevoj su, dakle, odbili i to malo ponuda jer su ponuđači tražili prinos od 2,57 posto, što je cijeli postotni bod više od ostvarivanih prinosa na jednogodišnje zapise u ovoj godini. Fijasko aukcije u Erste banci pripisuju "ponajprije mogućnosti ostvarivanja viših prinosa na novčanom tržištu" nego na trezorskim zapisima. Više prinose, odnosno rast kamata na novčanom tržištu, povezuju pak s potrebama banaka za dodatnom likvidnošću zbog priprema za konverziju CHF kredita u skladu sa zakonskim izmjenama. Ipak, ignoriranje aukcije trezoraca zanimljivo je ima li se na umu da ove srijede prvi put nakon šest godina startaju i HNB-ove repo aukcije, instrument kojim se bankama osigurava kunska likvidnost zalaganjem npr. trezorskih zapisa i koji bi trebao primiriti kunske kamatne stope na međubankarskom tržištu.

Dakle, već sutra banke s trezorcima mogu do kuna kod HNB-a (repo je na tjedan dana uz kamatnu stopu od 0,8%). Treba ipak reći i da, kad se govori o izostanku potražnje, to nije samo pitanje bankarske osmorke koja se priprema za knjiženje konverzije CHF kredita zakonom predviđene s datumom 30. rujna. To je i pitanje (ne)zainteresiranosti ostalih banaka (uključujući i neke državne koje će ovaj tjedan unovčiti dospjele trezorce), fondova, osiguravatelja. Kako bilo, država će iz drugih izvora morati osigurati iskup svih 700 milijuna kuna trezoraca koji ovaj tjedan dolaze na naplatu. To zasad neće biti neki problem. Tekuća likvidnost proračuna i dalje je sezonski solidna, čime su se u Državnoj riznici još nedavno razmetali mašući sa 700-800 milijuna raspoloživih za kratkoročne pozajmice bankama.

Osim toga, Ministarstvo ima još solidnu zalihu na računima kod HNB-a, budući da je u dva srpanjska zaduženja povukla čak desetak milijardi kuna, odnosno gotovo dvostruko više nego što joj je trebalo za refinanciranje dospijevajućih 'starih' dugova. No, u ostatku godine ima još napretek domaćih dugova koji stižu na naplatu. Ministar financija Boris Lalovac ovih je dana izjavio da ove godine više nema "novih" zaduženja, što znači da računa s njihovim refinanciranjem na domaćem tržištu. I nakon što Ministarstvo iskupi ovaj tjedan dospijevajućih 700 milijuna, do kraja godine za refinanciranje ostaje još oko 5,8 milijardi trezoraca. Pokažu li se ovaj tjedan traženi prinosi novom mjerom refinanciranja tog duga, za državu bi to značilo 60-ak milijuna kuna veći trošak kamata nego uz dosadašnje uvjete.

A pored trezoraca, sredinom prosinca treba riješiti i 5,5 milijardi kuna obvezničkog duga. I pri zaduženju radi njegova refinanciranja zacijelo će se u cijenu ugraditi "dodatna" premija rizika. Nakon uzlazne putanje ta se premija rizika kod 10-godišnje državne euroobveznice, u skladu s općim kretanjima, u utorak neznatno korigirala, na 4,34 posto. No, time se jaz između cijene kapitala za Hrvatsku i neke usporedive zemlje nije smanjio. Na isti rok u slučaju Slovenije traže se prinosi na razini 1,70 posto, kod Poljske i Bugarske su oko 2,9 posto, za susjednu Mađarsku oko 3,4 posto. Rumunjima su pak najave oštrog smanjenja PDV-a i očekivano povećanje deficita pridonijeli rastu zahtijevanih prinosa na 3,66 posto što je i dalje znatno niže od hrvatskih. Sa Češkom i Slovačkom po tome se odavno ne možemo uspoređivati. Slovački su prinosi čak malo ispod njemačkih (0,6 posto), a češki tek neznatno iznad (0,7 posto).

Slične odnose percepcije rizika sugeriraju i pokazatelji poput CDS-a (credit default swapa). Sve u svemu, prinosi koje investitori traže kod kupnje hrvatskog duga već neko vrijeme upućuju na to da se i u krugu zemalja s istim kreditnim rejtingom Hrvatska percipira znatno rizičnijom. A to znači da nas i od novog pada kreditnog rejtinga dijeli tek tanka crta. Najnoviji podaci o rastu industrijske proizvodnje, kojima se jučer ekspresno pohvalio potporedsjednik Vlade Branko Grčić, a kojim je osmomjesečni skor stigao na plus 1,9 posto, teško da će impresionirati investotire.
 

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište