I u ovoj godini nastavlja se društveno odgovoran projekt Iskustvo zlata vrijedi 2015., kojeg je Poslovni dnevnik prije dvije godine pokrenuo kako bi proširio svijest o problematici zapošljavanja osoba s invaliditetom i omogućio stjecanje radnog iskustva mladima s invaliditetom. Projekt zahvaljujući kojem su lani na praksi bila 22 studenta s invaliditetom, a petoro ih je zaposleno, ove bi godine trebao biti još uspješniji, istaknuli su na današnjoj konferenciji za novinare organizatori i brojni partneri projekta Iskustvo zlata vrijedi.

Projekt su i ove godine podržali Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Partneri Poslovnog dnevnika na projektu su Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske SOIH i Udruga Zamisli. 

"Projekt smo pokrenuli svjesni dvojake uloge medija, koji osim što informiraju ujedno i educiraju javnost, s ciljem da se pomogne mladima s invaliditetom koji nakon studija imaju velik problem sa zapošljavanjem i stjecanjem prvog radnog iskustva. U tome smo uspjeli, omogućivši u suradnji s našim partnerima radnu praksu za 22 studenta, od kojih je petoro dobilo posao, što o akciji govori više od svega. I ove godine pokušat ćemo mijenjati društvenu svijest među našim poslodavcima koje pozivamo, jednako kao i studente, da se uključe u projekt", istaknuo je Vladimir Nišević, zamjenik glavnog urednika Poslovnog dnevnika na konferenciji za novinare održanoj u Veleučilištu Baltazar u Zagrebu.

Inače, prijave za projekt Iskustvo zlata vrijedi traju do 1. lipnja, bez ograničenja u broju prijavljenih osoba i poslodavaca. 

Da projekt ove godine može biti uspješniji jamči i novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je na snazi od početka ove godine i koji je prema statistikama već izazvao pozitivne promjene. Zakon je uveo obvezu zapošljavanje jedne osobe s invaliditetom na svakih 25 zaposlenika, a ako poslodavci to nisu u mogućnosti trebaju uplaćivati naknadu u poseban fond za rehabilitaciju ili zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali imaju i mogućnost stipendiranja studenata.

"S veseljem podržavamo ovakve projekte koji podižu svijest poslodavaca, i sigurna sam da će zbog zakonskih izmjena ove godine Iskustvo zlata vrijedi imati još bolje rezultate", istaknula je Lidija Hrastić Novak, ravnateljica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada istaknula je da osobe s invaliditetom nisu osobe s posebnim potrebama, već imaju jednake potrebe i jednake mogućnosti kao i ostali.

"Stoga pozivamo poslodavce da se u što većem broju odazovu ovakvim akcijama, ali i ispune svoje zakonske obveze bilo zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili korištenjem zamjenskih kvota kroz stipendiranje. Vjerujemo da će Zakon zaživjeti te da će i poslodavci uvidjeti brojne prednosti i mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom, pogotovo mladih koji tek ulaze na tržište rada. Već primjećujemo pozitivne promjene, u prva tri mjeseca ove godine zaposleno je 400 osoba s invaliditetom, što je duplo više nego u istom razdoblju prošle godine", kazala je Dalić. 

Denis Marijon, glasnogovornik udruge Zamisli koja već godinama aktivno ukazuje na problem studenata i svih osoba s invaliditetom, istaknuo je kako se uplaćivanje u fond za poticanje zapošljavanja i rehabilitaciju ne bi smjelo smatrati kažnjavanjem poslodavaca.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Često su nas ranije pitali kakva su iskustva zapošljavanja mladih s invaliditetom i malo toga smo imali za reći do prošle godine kad je krenula ova akcija u kojoj je sudjelovalo puno tvrtki i puno studenata. Očekujemo ove godine da bude jednako dobro ili čak bolje. Osobama s invaliditetom u prilog je išao razvoj tehnologija, prije dvadeset godina zapošljavali su se samo na telefonskim centralama, na računalu danas bez problema mogu raditi i slijepe osobe, mogućnosti su mnogo šire nego ranije", kaže Marijon.