Proces neće biti jednostavan, može trajati i do 10 godina

Autor: Lucija Špiljak , 29. lipanj 2020. u 22:00
Na panelu su sudjelovali Ivica Rovis, Mirjana Čagalj, Željko Uhlir, Tihomir Matković i Snježana Turalija/EMICA ELVEĐI/PIXSELL

Konstrukcijska obnova zahtijeva znatna sredstva, pojačanje konstrukcije, ali i suvremene materijale.

Na konferenciji Budućnost građevinskog sektora održana je i diskusija na temu budućnosti razvoja grada Zagreba kroz sinergiju struke i političke volje.

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba, Tihomil Matković, rekao je kako su kolege građevinari napravili dobar posao u prvom pregledu, no da taj proces nije dovoljan.

“Država je shvatila da može pomoći kod konstruktivne sanacije, ali obnova je puno kompleksnija. Na jesen ćemo osvijestiti i potrebu požarnog pojačanja zbog opterećenja instalacija i niza potencijalnih požara i oštećenja. Struka se mora uključiti, no moramo osvijestiti i građane da će proces biti sveobuhvatan i nimalo jednostavan.

Zapuštali smo ovo 100-tinjak godina. Još prije deset godina nitko nije razmišljao o energetskoj obnovi niti o tome da unaprijedi energetska svojstva zgrade. Europskom političkom odlukom krenulo se u takvu obnovu i sada smo svjesni da je statička obnova potreba. Osvješćivanje društva ide kroz politiku, a moramo shvatiti da prostor oko nas ima rok trajanja te da moramo stalno održavati prostor koji smo zapustili”, istaknuo je Matković.

Problem ciglenih zgrada

S njime se složio Ivica Rovis, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba, koji smatra da se obnovi grada mora pristupiti protupotresno i protupožarno te energetski a da pritom statička obnova ne znači i cjelovitu obnovu. “Nismo dovoljno ulagali u prostore, a svaka građevina ima rok trajanja”, kazao je Rovis. Osvrnuo se i na stalnu promjenu zakona i pravilnika u 20 godina koji reguliraju izgradnju, zbog čega se javio problem s objektima koji su izgrađeni bez propisane dokumentacije.

“Produžili smo rok za legalizaciju i danas smo opet u par tisuća nedozvoljenih rekonstrukcija objekata u Zagrebu. Najčešće nas pitaju – kada će ponovni krug legalizacije, a to nije dobra poruka”, upozorio je ravnatelj. Državni tajnik Željko Uhlir na to je komentirao kako bespravna gradnja nije kriva za štetu nad više od 25.000 zgrada, već da je riječ o pojedinačnim slučajevima.

Osvrnuo se zatim i na održavanje zgrada jer je, kaže, jedno podržavati zgradu, popraviti crjepove i urediti fasadu, a drugo konstrukcijski pojačati zgradu koja nikad nije bila projektirana protiv potresa. “Nakon potresa 1880. nastavilo se graditi prema istim principima, do pojave suvremenih materijala i dopisa, a vidimo posljedice starih ciglenih zgrada. Cjelovita konstrukcijska obnova zahtijeva znatna sredstva, pojačanje konstrukcije, ali i suvremene materijale koji smanjuju troškove sanacije”, kazao je Uhlir.

Direktorica Greenike Snježana Turalija smatra kako ova situacija može biti dobra prilika za građevinski sektor. Naglasila je kako je važno da se poboljša energetska učinkovitost na zgradama jer je u ovom trenutku došlo do velikog projektiranja koje, smatra Turalija, možemo nazvati zelenom gradnjom.

“Ne možemo se opirati europskom novcu koji će ići prema zelenim tehnologijama i investicijama, a bez obzira na to što najprije moramo napraviti glavnu sanaciju kako bismo omogućili sigurnost ljudima, ne možemo zanemariti kako je ovo odlična prilika za građevinski sektor; da ljude koji su dionici – od investitora, projektanta do građevinara – pokušamo usmjeriti prema tome, da iskoriste ekonomski benefit te da iskoriste sve svoje znanje i implementiraju ga u Zagrebu. Novac koji će se prikupiti s razine Vlade i EU moramo usmjeriti prema dubinskoj rekonstrukciji i osigurati dobrobit za ljude u zgradama u kojima će netko nastaviti živjeti”, poručila je Turalija.

Iseljavanje nakon potresa

Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo, promet i veze u HGK, naglasila je kako je sljedeći važan korak ugrađivanje hrvatskih proizvoda u obnovi, kao i važnost povezivanja struke na čemu su u HGK radili u suradnji sa stručnjacima.

Podsjetila je i na izmjenu Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije koji će omogućiti da se neki radove dovrše dok se ne donese Zakon o obnovi.

Tijekom rasprave Rovis se zapitao zašto pojačanje nekih zgrada, kako je zakon predvidio, idu na 40, 60 ili 100 posto jer bi izgrada trebala biti obnovljena i rekonstruirana u potpunosti kako bi bila uporabljiva. Jedan od problema, kako je spomenuo, je i iseljavanje jer je nakon potresa više od 10.000 ljudi napustilo centar grada, koji je najnaseljeniji i najstariji dio Zagreba, a pitanje je što će biti tijekom sljedećih godina.

Poručio kako treba razdvojiti kratkoročne i dugoročne ciljeve, jer “kuću je moguće obnoviti za manje od godinu dana, a za stambenu zgradu i velike objekte treba puno više”.

Turalija smatra kako će prva brza konstrukcija popraviti stanje izvana, no da za dubinsku i cjelovitu rekonstrukcija treba do deset godina.

“Predlažemo izdavanje seizmičkog certifikata za svaku kuću”

Izvanredni profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, Josip Atalić, održao je prezentaciju na temu seizmičke sigurnosti i kako je ostvariti. Kako je naveo, pričalo se već ranije o procjenama rizika od potresa, no to se u javnosti ipak nije osvijestilo. “Dobro je što se sada više o tome priča i što treba gurati ovu temu što više, jer ćemo se inače vratiti u iste probleme. Iznos od 42 milijarde kuna za obnovu nije samo konstrukcija. Procjenjujemo da će obnova koštati puno više. Šteta se vidjela tek iznutra; volonteri su na terenu izmjerili više od 20 milijuna oštećenih metara kvadratnih. Ako će obnova toliko dugo trajati, ljudi će se početi iseljavati, a Zagreb očekuje i puno jače potrese. Moramo učiti na greškama iz prošlosti i prema iskustva iz susjednih zemalja, primjerice u Italiji”, poručio je Alatić. Neki od problema su starost zgrada, loše održavanje i kritička infrastruktura. “Potrebna nam je dugotrajna rasprava među stručnjacima, kao i vrijeme, novac, cjelovita obnova, inovativnost i napredak”, rekao je Josip Alatić i pritom spomenuo kako su on i njegov tim s Građevinskog fakulteta predložiti izdavanje seizmičkog certifikata za svaku kuću za različite razine obnove.
Komentirajte prvi

ORGANIZATOR
POD POKROVITELJSTVOM

New Report

Close