Male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj, sudeći po pitanjima na radnom ručku njihove udruge pri HUP-u s ministrom financija Mirkom Primorcem, više muče druga porezna pitanja nego ekstraprofit. Konkretnije, dva porezna praga. Jedan je podizanje praga ulaska u PDV sa sadašnjih 300 tisuća kuna na 350 ili 400 tisuća, a drug porezni prag je porez na dobit. Inflacija ostavlja sve više traga, pa je tako zaslužna i za jedan dio porasta prihoda. No, prag za oporezivanje ostaje na starim vrijednostima, zbog čega predstavnici poduzetnika predlažu ministru financija da podigne prag oporezivanja, odnosno da se podigne sadašnje stope od 10 posto na prihode do 7,5 milijuna kuna, a 18 posto iznad tog iznosa. Ministar je iznenadio reakcijom, kazavši:

“U pravu ste, inflacija je utjecala na povećanje prihoda. Logično i razumno bi mi bilo ovo razmotriti”.

Udar i na brodare

Nije to i jedini prijedlog poduzetnika koji je ministar voljan razmotriti, pa ni onih vezanih uz porez na ekstraprofit, kojih također nije manjkalo. Željko Vučemil, direktor VMD Grupe i predsjednik HUP-ove Udruge za developere zauzeo se da razmotri situacije u kojima se nalaze brojne tvrtke iz njegove branše, koje su prethodne četiri godine radili na projektu za koji će tek ove godine ubrati prihode. Iznimka je, kaže, predviđena za oporezivanje na novoosnovane tvrtke, no oni koji su radili četiri godine, a ove godine su ostvarili prihode, platit će porez za svu dobit. Najviše je i HUP-ove predstavnike i ministra iznenadio istup Mirka Habijaneca, predsjednika Uprave križevačkog Radnika. Nije fer po njegovu mišljenje oporezivati ekstraprofit samo velikih tvrtki.

“Važna je pravednost, porez bi trebalo primijeniti na sve”, smatra Habijanec, koji je i ovom prigodom upozorio da bi porezna uprava i inspektori rada puno više pažnje trebalo posvetiti praksi koja je postala uobičajena da se dio plaće daje na ruke, a konkretno navodi slučaj plaća u građevinskom sektoru od 5 tisuća kuna neto, jer, tvrdi, te su plaće puno veće. “Tu vam manjkaju novci u proračunu”, upozorio je ministra.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber i ovom prigodom ukazala je na negativan efekt koji će porez imati za gospodarstvo, posebice kod poduzetnika koji su dobit povećali korištenjem svog znanja i ulaganja.

“Kod nekih poduzetnika dobit jako fluktuira, primjerice građevinara i IT-jevaca, ovo im je bila prva godina sa značajnijom dobiti” kazala je, a izdvojila je i brodarski sektor kao jedan od onih koji će biti pogođeni.

“Proračun izgleda vrlo stabilno i kvalitetno s dobrim projekcijama za sljedeću godinu, treba ojačati likvidnost i snagu najjačih kompanija koje su moto rasta hrvatskog gospodarstva”, poručila je glavna ravnateljica HUP-a.

Zasmetao i naziv

Ministra Primorca zasmetalo je što se taj porez naziva porezom na ekstradobit, a ne krije i da mu se čini da nema dovoljno razumijevanja za aktualnu situaciju. Pokušavajući objasniti poduzetnicima intenciju takvog širokog obuhvata, kazao je da je to bio najmanje pogrešan način, jer će solidarnost dati oni koji su najsnažniji, te da će dvije trećine dobiti ostati za investiranje, a jednu trećinu će se redistribuirati građanima.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Vlada će i dalje ostati uz poduzetnike i ostavljen je fiskalni prostor za daljnje djelovanje u slučaju daljnjih poremećaja”, kazao je Primorac, podsjetivši kako je do sada Vlada reagirala i pomogla gospodarstvu, primjerice slušali su vapaj poduzetnika u rujnu kada su vapili za fiksiranjem cijena električne energije.

“Apeliram na sve, budite konstruktivni i dostavite sve te prijedloge u javnu raspravu, razmotrit ćemo svaki od njih”, istaknuo je Primorac.