Unatoč djelomičnoj sanaciji provedenoj u lipnju ove godine, poslovanje dobavljača lijekova i medicinskih proizvoda ponovno je dovedeno u pitanje zbog probijanja rokova plaćanja. U lipnju je, naime, dobavljačima i ljekarnama uplaćeno 3,3 milijarde kuna, čime su djelomice pokriveni dugovi bolnica, no danas su rokovi ponovno na razini lipanjskih.

Razlog je u činjenici da ljekarnama nakon lipnja nije plaćen niti jedan račun, a posljedično ni dobavljačima. U ovom trenutku starost dugova ljekarni prema dobavljačima je u prosjeku 240 dana, kliničkih bolnica 250 dana, a županijskih 600 dana (kod nekih je dug stariji od 1000 dana). Ministru zdravlja Rajku Ostojiću dodatni problem stvaraju i tužbe koje su dobavljači podigli protiv bolnica. Zakonom je, naime, definirano da je rok zastare tri godine, pa su veledrogerije podigle tužbe da njihova potraživanja ne bi otišla u zastaru. Dobavljači lijekova već dugo upozoravaju na to da će neredovitost plaćanja ponovno dovesti u pitanje redovitu isporuku bolnicama i ljekarnama.

Nije problem u tome da ne žele isporučiti lijekove, objašnjavaju, već u tome da su i oni dužni proizvođačima, pa teško od njih dobivaju robu. U ovom trenutku veledrogerije na skladištima imaju lijekova za otprilike još dva tjedna. Trenutačno otplaćuju bankama 1,4 milijarde kuna kredita, a za kamate i tečajne razlike platili su u godinu dana 180 milijuna kuna. Neredovito plaćanje i nesigurna poslovna klima, ističu, razlozi su zbog kojih ne mogu planirati svoje poslovanje. Svjesni su, kažu, da u sustavu nema novca i ne očekuju da se dugovi plate odjednom, ali redovitost u plaćanju može biti korak naprijed. Pritom u obzir treba uzeti i u lipnju potpisane asignacijske ugovore sa županijskim bolnicama vrijedne oko 800 milijuna kuna koji još nisu realizirani.

I u Hrvatskoj ljekarničkoj komori nedavno su upozorili na to da ljekarne zbog dugova ne mogu ispunjavati elementarne obveze prema dobavljačima i proizvođačima lijekova te sve teže isplaćuju plaće i plaćaju PDV. Na sastanku u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje početkom listopada rečeno im je da u državnom proračunu na poziciji "lijekovi na recept" više nema osiguranog novca te da se za rješavanje tog problema obrate Ministarstvu financija. Neslužbeno se može čuti ovih dana da ministar financija Slavko Linić planira problem rješavati s domaćim bankama, koje će preuzeti dugove u zdravstvu s rokom naplate u idućoj godini. 

Platili jeftinije lijekove

Belupo i Pliva izgubili između 3 i 6 mil. kn 

Zahvaljujući preporuci HZZO-a o propisivanju najjeftinijeg generičkog lijeka, kad god je to moguće, neke su domaće farmaceutske kompanije profitirale, a neke stvorile gubitke. Prema neslužbenim informacijama, Belupo i Pliva u rujnu su u odnosu na rujan 2012. izgubili između tri i šest milijuna kuna, dok su PharmaS i Genera doslovce ispraznili svoja skladišta. Kako neslužbeno doznajemo, zbog ove su preporuke proizvođači lijekova zatražili od ministra zdravlja Rajka Ostojića da provede nadzor nad poslovanjem HZZO-a jer smatraju da su se ogriješili o zakone.