U vrijeme velikih globalnih promjena uzrokovanih pandemijom Covida-19, agresije Rusije na Ukrajinu, sukoba na Bliskom istoku, američke carinske politike, jačanja vječnog rivalstva između Kine i SAD-a, hrvatski izvoznici ne odustaju i dalje se bore za svoju poziciju na međunarodnom tržištu.

Održivost hrvatskog izvoza ovisi o mnogim faktorima koji utječu na konkurentnost poput tehnološkog napretka, ulaganja u istraživanje, inovativnost, kvalitetu, nezaobilazne digitalizacije, ljudskih resursa te regulatornog usklađenja prema standardima i normama. Međutim, u današnjem izvoznom poslovanju se pojavljuje jedna nova značajna komponenta, ako ne i najznačajnija, a to je geopolitika i geopolitički rizici.

Geopolitika nudi priliku, ali bez razumijevanja geopolitičkih rizika, prilika vrlo brzo može završiti kao neprilika. Za ulazak na novo izvozno tržište potrebno je, naravno, dobro istražiti ciljano tržište u smislu trendova, konkurencije, navika potrošača…Uvidjeti koje su to komparativne prednosti koje hrvatski izvoznici posjeduju ovisno o sektoru ili industriji, a koje im omogućuju bolju poziciju na međunarodnom tržištu, donose profit i labilnost poslovanja.

Sve to je nužno, ali je bez ciljanog strateški definiranog geopolitičkog pristupa u potpunosti nedostatno ako ne postoji razumijevanje lokalnih politika, saveza, praćenje izbornih ciklusa te geostrateških suparništava. Sve navedeno na novim izvoznim tržištima utječe na uspjeh ili, zbog nedovoljnog znanja – neuspjeh poslovanja, odnosno završava gubicima, reputacijskom štetom te povlačenjem s tržišta.

Nepostojanje temelja
Dosadašnje gledanje na geopolitička previranja bilo je iz kuta promatrača koji su s vremena na vrijeme bili zaokupirani geopolitičkim situacijom, nešto kao u poluvremenima nogometnih utakmica, nedovoljno i neefikasno. Eventualno kada je došlo do određenih problema na izvoznom tržištu, prebacio bi se u odjel za pravne poslove na razmatranje i djelovanje te završio zabilježbom u kvartalnim financijskim izvještajima.

Današnje gledište se u potpunost mijenja i donosi pomak u smjeru zaštite od predstojećih mogućih geopolitičkih rizika za što je vrlo važno dobro poznavanje situacije na pojedinim područjima, zemljama te regijama. Kako se zaštiti u vrijeme izuzetno velikih svjetskih previranja, nesigurnosti u poslovanju, u vremenu eskalacije ratnih, ali i carinskih sukoba? Nužno je analizirati regulatorne trendove te političke i međunarodne promjene.

Jedan od načina kako se zaštiti u izvoznom poslovanju, nije neka novost, ali se i dalje smatra najboljim načinom je diversifikacija bilo tržišta, bilo opskrbnih lanaca, bilo kupaca. Diversifikacija je nužna jer štiti i nudi prednost u operativnom poslovanju. Nadalje, zaštita poslovanja putem osiguranja izvoza, sve više je prisutna u izvoznom poslovanju i prihvaćena od strane izvoznika putem raznih brokera i osiguravateljskih društava. Sve više izvozno orijentiranih tvrtki osigurava pošiljke i poslovanje putem ponude koja je sve dostupnija, jednostavnija, a nadasve efikasna, te predstavlja nužan standard poslovanja.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Međutim, ono što kronično nedostaje u Hrvatskoj je nepostojanje temelja – krovne institucije koja prvenstveno daje zaštitu domaćim izvoznicima, proizvodnji te u konačnici ukupnom gospodarstvu. Hrvatski izvoznici čine 16 posto od ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj, zapošljavaju 51 posto zaposlenih u svim poduzećima, ostvaruju dobit od 57 posto, investiraju 65 posto, ostvaruju oko 66 posto od ukupnih prihoda od prodaje te u razvoj ulažu čak oko 77 posto sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Hrvatski izvoznici zaslužuju jaču i efikasniju podršku svih aktera nadležnih i financijskih institucija, ali prvenstveno kroz krovnu instituciju koja će regulirati i delegirati prema ostalim dionicima u izvoznom poslovanju.

Promocija izvoza
U Republici Hrvatskoj 2010. godine ukinuta je Agencija za promicanje izvoza i ulaganja, agencija koju je Vlada Republike Hrvatske oformila, a čija je osnovna zadaća bila pružanje različitih usluga investitorima pri realizaciji ulagačkih projekata te u promicanju izvoza.

Nakon 2010. Ministarstvo gospodarstva preuzima ulogu promocije izvoza i ulaganja. Unatrag dvije godine, Uprava za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva uspješno je provodila aktivnosti za MSP – buduće izvoznike u okviru Službe za izvoz, a koja je u međuvremenu ukinuta. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova putem službi gospodarske diplomacije i trgovinske politike regulira i donosi relevantne informacije, uredbe, akte te pruža pomoć za poslovanje izvoznika na vanjskom tržištu.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kroz svoje programe i instrumente nudi pomoć izvoznicima, a Hrvatska gospodarska komora pomaže u izvoznom poslovanju svojim članicama. Hrvatski izvoznici su neprofitna udruga koja je osnovana u svrhu promocije hrvatskih izvoznika i shodno svojim kapacitetima nudi podršku izvoznicima. Kao Udruga osnovana je na inicijativu velikih izvoznika. Dvadeset godina djeluje na zastupanju interesa hrvatskih izvoznika, uključena je u radne skupine tijela Vlade, provodi makroekonomske analize, te informira javnost o hrvatskom izvozu.

Međutim, već dugi niz godina, kronično u Hrvatskoj nedostaje državna institucija koja će biti centralna točka, “hub” za izvoznike, gdje će se nuditi podrška izvoznicima u njihovim izvoznim pothvatima, pružiti priprema za savladavanje regulatornog okvira koji će nuditi brže snalaženje u geopolitičkom previranjima, lobirati kod ostalih institucija u zemlji i inozemstvu na razini sektora/industrije, a sve u svrhu ostvarenja poslovne komparativne prednosti. U konačnici, potrebna je krovna institucija koja će donijeti i definirati izvoznu strategiju Republike Hrvatske, međusobno povezivati javni, znanstveni i privatni sektor, te raditi na brendiranju države na stranim tržištima.

Politički centri moći
Politički centri moći su u fazi velikih previranja i nužno je imati pravu informaciju u pravo vrijeme. Hrvatskim izvoznicima nedostaje krovna institucija koja će nuditi zaštitu, ukazivati na rizike i prijetnje u izvoznom poslovanju, nuditi državnu nadležnu podršku i biti vodič u izvoznim nastojanjima plasmana robe ili usluge na novim tržištima. Živimo u vremenima kada je nužno poznavati sve prednosti i rizike, u diplomatskom žargonu – izazove prije samoga izlaska na tržište, a koji se odnose na sadašnje globalno okruženje jer će se nepripremljenost skupo naplatiti na leđima izvoznika.

Svijet kakav poznajemo iz dana u dan se mijenja, odluke na najvišim nivoima mijenjaju se na dnevnoj razini. Gledajući svjetske vođe i njihovu nonšalantnost u donošenje odluka u vidu carina unatrag nekoliko mjeseci, začuđujuće je i onima koji nisu u poslovnom okruženju. Prije samo godinu dana, bilo je nezamislivo sprovesti, a kamoli donijeti odluku koja narušava međudržavne odnose ako ona nije komunicirana unaprijed, najavljena, ispregovarana te eventualno stavljena na snagu u periodu dužem od godinu dana. Današnje globalno okruženje obiluje spornim i donedavno neshvatljivim geopolitičkim odlukama, koje u konačnici nose pogubne rezultate za poslovanje tvrtke koje su do jučer bile perjanice rasta i razvoja pojedinih država i regija.

Geopolitička previranja donose velike izazove te je nužna strateška državna podrška i zaštita u vidu institucije koja će biti temelj i podrška u puštanju korijenja i rastu izvoznog poslovanja hrvatskih izvoznika na korist i dobrobit ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske.