Organizatori međunarodnog festivala rakija i likera koji se protekli vikend održao u Zagrebu “ZGrappa”, žele rakiji i drugim jakim pićima vratiti marketinšku prepoznatljivost i dići ih na razinu nacionalnog brenda uz poruku umjerenog i odgovornog pijenja, čemu pridonosi sve življa domaća scena malih ekskluzivnih destilerija.

Sajam je okupio  50-ak izlagača, prvorazrednih destilera. Zainteresirani su mogli probati više od 300 rakija i likera i drugih jakih pića, a održano je i desetak edukativnih radionica.

Deset godina odležana šljivovica u hrastovoj bačvi, Prunina šljiva i viljamovka, Aurini kokteli na bazi teranina, Primores lješnjak, Korlatova smokva, Wise Grus loza barrique, Vertigo viljamovka, likeri mandarina i lješnjak destilerije Jedna iz Osijeka samo su dio proizvoda koji su predstavljeni publici u moru sedamdesetak brendova i nekoliko stotina različitih okusa.

Ipak, publika je u dva dana trajanja festivala na prvo mjesto, po svom ukusu za rakiju ZGrappe izabrala brend “Rakija iz Rakije” proizvođača Dejana Veljovića iz Srbije. Uz spomenutu kategoriju posjetitelji festivala birali su najbolje proizvođače u tri kategorije pa je tako, prema njihovim glasovima nagradu za najbolji dizajn dobila destilerija Abelo, za najbolji gin Brza Distribucija za Sir Edmond Gin, a najbolji liker proglašen je onaj destilerije Incanto od višnje.

“Naša je želja da rakiji vratimo status koji zaslužuje. Dosta je samo vinskih i pivskih festivala, a nitko ne priča o rakiji koja je naše nacionalno piće, kaže jedna od  organizatorica festivala Mirna Petrov s kojom smo obišli festival.

Na hrvatskoj sceni se prema njezinim riječima pojavljuje sve više odličnih destilera.

“To su destileri koji su jako obrazovani, nisu samo agronomi, to su ljudi koji imaju svoje vlastite biznise i destilerije, a mnogi su prepoznati na široj europskoj sceni”, kaže Mirna Petrov.

Uz ostalo, na festivalu su se okupili neki zaista jaki destileri koji redovito odnose nagrade na međunarodnim natjecanjima.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Kontrolirani uvjeti proizvodnje

Domaća prehrambena kompanija dobila i drugu oznaku ‘Dokazana kvaliteta – Hrvatska’

Među ostalima, to su Alca,  Vertigo,  Korlat, Aura, Wise grus, Rakije Perković, Badel, Zlatna dolina…, a  nastupio je i Tonči Huljić sa svojim brendom Madre Badessa, koji rakije i likere proizvodi u suradnji s Maraskom.

Jedan prostor bio je namijenjen prodaji gdje  su se svi proizvodi mogli kupiti po nešto nižim cijenama.

Bio je to veliki “zalogaj” za produkciju i organizaciju događaja, no manifestacija je uspjela, interes publike i izlagača bio je vrlo solidan i vjerojatno će se održati i sljedeće godine.

Nacionalni brend i odgovorno pijenje

Upitan kako je došao na ideju festivala, glavni organizator, zagrebački ugostitelj Marin Levaj kaže da je prije desetak godina pokrenuo jedan vinski proljetni festival na otvorenom, te da je tada razmišljao o jesenskom događaju s rakijama.

“Imamo jasne ciljeve, a to je dići rakiju na razinu nacionalnog brenda što i zaslužuje, te naučiti ljude odgovorno i pravilno uživati u piću. Dakle, želimo pobijediti predrasude koje često ovdje vladaju. Prije svega želimo da se polako i lagano uživa u  finim pićima”, kaže Levaj.

Kaže i da su izlagači i sponzori uvijek malo sumnjičavi kada se nešto prvi puta događa.

“Ljudi s kojima radim godinama prigrlili su ideju, a one druge je trebalo malo nagovarati”, rekao je Levaj.

Kritičan je spram odnosa države prema tom vidu ekonomije te ističe da su izlagači iz Srbije imali dosta problema na carini s obzirom na nerazumijevanje i nepopustljivost carinskih službi.

Smatra da Hrvatska kao turistička zemlja previše uvozi, a premalo prodaje vlastite proizvoda, pa je povećanje prodaje kvalitetnih domaćih destilata jedan od problema na kojem bi se trebalo raditi.

Bogata tradicija, ali nedovoljno edicirana publika

Kazao je i da je festival imao i edukativni karakter budući da je okupio najveće regionalne autoritete u proizvodnji žestokih pića.

“Hrvatska ima  tradiciju u proizvodnji ovakvih pića, ali i publiku koja možda nije dovoljno educirana, ovdje su puno popularniji likeri. S druge strane, u Srbiji se, recimo, likeri gotovo uopće ne proizvode, a oni jako drže do ozbiljnih, teških, žestokih rakija. Usudio bi se reći da su još uvijek ispred nas po kvaliteti, no u međuvremenu je i u Hrvatskoj tehnologija napredovala, tako da sada imamo nekoliko novih modernih destilerija koje su uz bok ne samo srpskima već i sa najboljim svjetskim destilerijama”, kaže Levaj.

Roman Rabik, iz tvrtke Alca, koja je kupila destileriju Zvečevo staru 102 godine, kaže da im prodaja u Hrvatskoj ide jako dobro, dodavši kako tvrtka ima i asortiman uvoznih pića, na koje su jako ponosni.

Preveliki porezi?

Edi Guštin predstavio je vrlo cijenjenu  firmu Aura iz Buzeta koja ima 18 trgovina u Istri, odnosno ostatku Hrvatske. Imaju veliki asortiman – od gina do teranina koji je njihov najpoznatiji proizvod. Njihova  firma je prva u Hrvatskoj – 2007. – pokrenula proizvodnju sada jako popularnog teranina.

Javni poziv

Iznenađujuća cijena: Zagrebačka carina prodaje velike količine rakije, a kupac ima i jednu obavezu

Guštin nam je rekao da je Aura pokrenula renesansu rakija i likernih pića u Hrvatskoj, a ima i pregršt nagrada s raznih svjetskih natjecanja. Ima 130 zaposlenih i, kaže Guštin, još uvijek održava živom istarsku tradiciju pravljenja rakija i likera. Svake godine bilježi rast prodaje od 20-ak posto.

Ističe, međutim, da su porezi na destilate u Hrvatskoj preveliki, jer proizvođači moraju plaćati i porez i trošarine.

Bazu za svoje proizvode pronalaze u Istri, dok, recimo, limune uvoze iz Grčke jer kod nas nema dovoljno ekoloških nasada tog voća.

Izlagačica iz centralne Šumadije i vlasnica tvrtke “Rakija iz Rakije” Dragana Veljović, nudila je na probu rakije stare 10 i 30 godina.

Rakija se peče od njihove autohtone sorte crvena ranka, a te stare, vrlo dobre rakije prodaje po 100 eura, budući da imaju samo 300 boca te starine. Rakija je, objasnila nam je, selo u Srbiji, pa od tuda i zanimljivo ime njezine destilerije.

Radi se o maloj obiteljskoj destileriji s  godišnjom proizvodnjom od pet do deset tisuća litara, ovisno o sezoni. Većinu rakije prodaje na tamošnjem tržištu.

Upitana kako se odlučila za nastup na zagrebačkom festivalu,  kazala nam je da rado dolazi u Hrvatsku predstavljati svoje proizvode, pa je do sada, osim u Zagrebu izlagala i u Dubrovniku i u Zadru.