Hrvatsko gospodarstvo realno je u drugom tromjesečju palo 0,8 posto na godišnjoj razini, već 11. kvartal zaredom, pokazala je danas druga procjena Državnog zavoda za statistiku.

Time je potvrđena prva procjena, objavljena krajem kolovoza, a prema novoj ESA 2010 metodologiji, DZS je također procijenio da je u drugom kvartalu sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) bio realno manji za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje i 1 posto u odnosu na drugo lanjsko tromjesečje.

To pokazuje da je pad BDP ubrzan u odnosu na prvi kvartal, kada je gospodarstvo, prema revidiranim podacima, oslabilo 0,6 posto.

„Potvrdilo se da je u drugom tromjesečju pad gospodarstva primarno posljedica manje domaće potražnje. I dalje se bilježi pritisak na pad potrošnje kod kućanstava, ali i kod države zbog fiskalne konsolidacije. Uz to, ubrzan je pad investicija u kapital, na što su ukazivala i kretanja u građevinskom sektoru“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Podaci DZS-a pokazuju da su izdaci za potrošnju kućanstava u drugom tromjesečju pali za 0,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su izdaci za potrošnju države pali za 3,4 posto. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je, pak, 5,2 posto.

„Vidljiv je nastavak snažne kontrakcije investicija, što je potvrđeno i u strukturi bruto dodane vrijednosti (BDV), gdje je građevinarstvo zabilježilo pad od 6,7 posto. Time ova djelatnost ostaje u dubokoj recesiji i šestu godinu za redom. Osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, i dalje bilježi pad, što i ne iznenađuje, s obzirom na nastavak pada zaposlenosti, visoke razine pesimizma, ali i nepovoljnih očekivanja“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pad gospodarstva u drugom tromjesečju ublažen je pozitivnim trendovima u robnom izvozu. „No, valja imati na umu da je udio izvoznog sektora u BDP-u dosta skroman i ne može nadoknaditi minuse koji su posljedica primarno slabije domaće potražnje“, kaže Šantić.

DZS u priopćenju navodi kako je doprinos domaće potražnje stopi realnog rasta BDP-a bio negativan, za 2,9 postotnih bodova, dok je doprinos neto inozemne potražnje bio pozitivan – 2,1 postotni bod.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Izvoz roba i usluga porastao je u drugom tromjesečju za 7,9 posto na godišnjoj razini, ponajprije zbog rasta robnog izvoza za 16 posto. Uvoz roba i usluga porastao je, pak, za 2,2 posto, pri čemu je uvoz roba skočio za 4,1 posto.

„Izvoz je jedina sastavnica BDP-a čija je vrijednost nadmašila pretkriznu 2008. potvrđujući važnost dizanja konkurentnosti i izvozne orijentiranosti malog i otvorenog gospodarstva“, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria.

U izvješću DZS-a navodi se kako je bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2014. u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine realno manja za 0,4 posto.

„Pritom ohrabruje rast prerađivačke industrije od 2,7 posto, što je povezano s rastom inozemne potražnje i izvoza u tom razdoblju“, kažu analitičari RBA, koji ostaju pri dosadašnjoj prognozi da bi u cijeloj ovoj godini BDP mogao realno pasti 0,8 posto.

„Naime ni u drugoj polovici godine ne očekujemo oporavak gospodarstva, a nepovoljan utjecaj mogao bi doći i od usporavanja na tržištima Europske unije“, zaključuju.

Pokažu li se njihove procjene točne, bila bi to već šesta godina kako se gospodarstvo koprca u recesiji. Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni.