Koji su potencijali Zelenog plana u našem gospodarstvu i koliko nam mogu pomoći fondovi Europske unije bile su neke od tema hibridne konferencije Zeleni plan – prilika za energetski razvoj Hrvatske u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Konferenciji se iz Osijeka putem video poziva pridružila ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, s kojom je glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević razgovarao o potencijalima EU fondova za Hrvatsku, tim više što je Osječko-baranjsku županiju posjetila kako bi obišla brojne projekte u županiji realizirane upravo pomoću EU fondova.

Podsjetila je na razdoblje od 2014. do 2020. godine kada je Hrvatska, postavši punopravna članica EU, dobila na raspolaganje 10,7 milijardi eura u novoj perspektivi i financijskom okviru.

Značajno smo napredovali

“Trenutačno smo na oko 12 milijardi eura, odnosno 93 milijarde kuna ugovorenosti projekata, što je više od 115%. Ukupno je do 18. veljače isplaćeno 5,18 milijardi eura ili 39,36 milijardi kuna, što čini više od 48% dodijeljenih sredstava.

Trenutačno je do kraja 2023. godine veliki broj projekata u provedbi, no istovremeno je i malo vremena ostalo za realizaciji, a kako ugovorena sredstva ne bi bila utrošena, dogovorili smo razliku. Kada govorimo o sredstvima koja su na raspolaganju, koristimo ih do kraja 2023. i veliki je broj projekata spreman za provedbu i realizaciju”, naglasila je Tramišak.

Hrvatska, podsjetimo, kroz novi sedmogodišnji proračun ima 12,7 milijardi eura na raspolaganju kroz tri omotnice: 7,5 milijardi eura za koheziju, 2,5 milijardi eura za izravna plaćanja u poljoprivredi i dvije milijarde eura za ruralni razvoj.

“Prema dosadašnjem iskustvu, značajno smo napredovali posljednjih godina po pitanju kapaciteta povlačenja EU sredstava. Osim kapaciteta važno je da napravimo administrativno rasterećenje i pojednostavnimo procedure.

Proces programiranja prate dvije institucije i više od 300 predstavnika institucija koji u radnim skupinama kreiraju kako će izgledati novo razdoblje”, rekla je ministrica te pohvalila dvosmjernu i otvorenu komunikaciju s poduzetnicima s kojima rade na projektima.

Agrar, energetika, industrija…

Osvrnula se na Zelenu Europu čiji je cilj da EU bude među globalnim predvodnicima u očuvanju zelenih resursa i smanjenju štetnih emisija ugljičnog dioksida (CO2), ali i predvodnik kod korištenja obnovljivih izvora energije i stvaranja novih, što je značajno za društvo u cjelini.

“Na prvom je mjestu i poljoprivreda kao važna grana u Republici Hrvatskoj, a na koju ćemo u narednom razdoblju staviti naglasak. Kada govorimo o Zelenom planu, to su svi planovi energetske učinkovitosti, obnove, industrije i proizvodnje, ali i građevinskog sektora i infrastrukturnih planova, prometnog sektora. Prvi cilj Zelene Europe je pametna Europa.

Jedna i druga poveznica su komplementarne i većina projekata koji se budu provodili bit će usko vezana jedna uz drugu, a tako i pametnu i zelenu Hrvatsku. Veliki dio ulagat će se i u digitalizaciju. Pandemija nas je naučila zdravom načinu života, boravku u prirodi i zdravoj prehrani.

Hrvatska ovdje ima prednost kada je riječ o prirodnim resursima i bogatstvima gdje se možemo postaviti kao predvodnica, a ne kao država koja uvijek očekuje pomoć EU. Više ne govorimo samo o održivom rastu i razvoju gospodarstva, već i o regeneraciji gospodarstva”, poručila je Tramišak koja smatra da nam je članstvo u EU donijelo puno dobroga – od velikog broja projekata i poticanja razvoja gospodarstva, ali i solidarnosti zemalja članica u vrijeme pandemije i nakon razornog potresa.

“Hrvatska kao ravnopravna članica uz sve ovo ima prilika nametnuti se kao predvodnica u određenim smjernicama poput novih tehnologija i čistih industrija, i u tom ćemo smjeru programirati sljedeće razdoblje”, zaključila je ministrica Nataša Tramišak.