Da bi povećala konkurentnost u odnosu na zemlje iz okruženja, Hrvatska mora pojednostaviti porezni sustav i umanjiti distrozije uvedene posljednjih godina, a koje obeshrabruju investicije i zapošljavnaje. To je osnovna poruka koju će odaslati predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) s današnjeg skupa “Dan poduzetnika”. “Porezni sustav za rast i zapošljavanje” naziv je projekta kojeg će ispred HUP-a prezentirati Damir Kuštrak, a u čijoj su izradi sudjelovali Mark Gallagher uime američke agencije USAID, i bivši državni tajnik u Uredu za strategiju, a sada privatni konzultant, Ante Babić. Glavni prijedlozi poslodavaca svode se na smanjenje cijene rada, uključujući porez na dohodak i doprinose, nižu stopu PDV-a, te povećanje trošarina na duhanske proizvode i naftne derivate. Fiskalni učinak izmjena koje predlažu tvrde da bio neutralan, a koristi bi se ogledale u poboljšanju konkurentnosti, ubrzanju ekonomskog rasta i povećanju zaposlenosti. Očito je da HUP izbjegava upotrebu već profaniranog izraza flat-tax i svoje prijedloge naziva pojednostavnjivanje poreznog sustava. Predložene stope za tri temeljna poreza – PDV, porez na dohodak i porez na dobit – doista nisu u potpunosti ujednačene. Porez na dobit zadržao bi sadašnju stopu od 20 posto, a toliko bi trebala iznositi i stopa PDV-a, odnosno sa sadašnjih 22 posto smanjila bi se na 20 posto. Dohodak bi se pak oporezivao s dvije stope, 15 i 25 posto, a to znači da bi se ukinule dvije preostale porezne stope od 35 i 45 posto. HUP polazi od toga da su troškovi rada u Hrvatskoj vrlo visoki, što negativno utječe na rast zapošljavanja pa stoga predlažu brojne i značajne zahvate u postojeći sustav oporezivanja. Tako bi se osobni odbitak, primjerice, povećao sa sadašnjih 16 tisuća kuna na oko 51 tisuću kuna godišnje. S druge strane, ukinuli bi se svi posebni i obiteljski odbici kod poreza na dohodak, pojednostavilo bi se oporezivanje obrtnika i drugih koji zarađuju dohodak samostalno, a mala poljoprivreda i turističko iznajmljivanje oporezivali bi se sa 10-postotnim porezom na ukupne prihode.

Usklađivanje s EU
Cijena rada bi se smanjila i kroz niže doprinose, a HUP preporučuje smanjenje sa 37,2 na 30 posto, i to uglavnom kroz niže doprinose na zdravstvo. Ti zahvati podrazumijevali bi, naravno, primjerenu zdravstvenu i mirovinsku reformu.
U usporedbi s porezom na rad, oporezivanje kapitala dvostruko je manje. Iako se porez na dobit ocjenjuje konkurentnim u međunarodnim razmjerima, HUP-ova analiza ukazuje na broje olakšice i posebnosti upitnih koristi za društvo i privatni sektor, dok su prihodi državne blagajne smanjeni. Uz ostalo, stoga predlažu ukidanje poticaja za područja posebne države skrbi, kao i oslobođenje poreza za poduzeća u slobodnim zonoma. Istodobno, kod oporezivanje kapitala sugeriraju uvođenje poreza na kamatu i kapitalni dobitak. U svijetu je uobičajeno oporezivanje jednog i drugog, kažu, napominjući da ti porezi ne predstavljaju porez na štednju, već porez na prihod od štednje. HUP se zalaže i za manje oporezivanje potrošnje, ocjenjujući da je stopa PDV-a u Hrvatskoj viša nego u većini zemalja. Brojne iznimke, s druge strane, zamršuju plaćanje poreza i otežavaju posao Poreznoj Upravi, a neki aspekti PDV-a nisu usklađeni s EU. Prema prijedlogu poslodavaca, osim smanjenja opće stope PDV-a sa 22 na 20 posto, trebalo bi ukinuti međustopu i nultu stopu PDV-a, osim za izvoz, podići prag za PDV na 150 tisuća kuna, te ukinuti izuzeće slobodnih zona od PDV-a.
Na koncu, poslodavci predlažu povećanje trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode, ali ne navode koliko pa je pretpostaviti da se zalažu za njihovo usklađivanje sa standardima Europske unije.

Smanjenje rashoda
Još su neki prijedlozi HUP-a konzistentni sa zahtjevima EU, primjerice ukidanje nulte stope PDV-a. Fiskalni stručnjaci načelno bi podržali zalaganje poslodavaca za pojednostavljivanje sustava, odnosno širenje porezne osnovice, ukidanje izuzeća i olakšica. Prema mišljenju Katarine Ott, ravnateljice Instituta za javne financije, važno je smanjivati opće porezno opterećenje i ulogu države u gospodarstvu. Porezno opterećenje ne može se smanjiti dok se ne smanje rashodi. U svakom slučaju, poslodavci i Vlada imaju o čemu razgovorati, ali ta komunikacija i nije osobita.

Prijedlozi HUP-a

ukinuti stope poreza na dohodak od 45 i 35 posto
povisiti osobni odbitak na 51 tisuću kuna
sniziti stope doprinosa sa 37,2 na 30 posto
razmotriti sniženje PDV-a sa 22 na 20%
ukinuti nultu i međustope PDV-a
ukinuti poticaje za područja posebne države skrbi
ukinuti izuzeća u slobodnim zonama
uvesti porez na kamatu i kamatni dobitak
povećati trošarine na naftne derivate i duhanske proizvode