Slično kao i u slučaju obveza središnjeg proračuna po javnom dugu, i za cestarski sektor, čija je bilanca opterećena sa 40-ak milijardi kuna dugova, ova je godina manje napeta, ali je 2017. u tom pogledu prilično izazovna. Doda li se tome općenito povoljna situacija na financijskim tržištima, razumljivo je što su ministri Oleg Butković i Zdravko Marić na samom početku mandata visoko na listi prioriteta rangirali projekt financijskog i poslovnog restrukturiranja cestarskog sektora.

Proteklih mjeseci ponavljali su kako se taj sveobuhvatni plan, koji je u dijelu financijskog restrukturiranja predviđao refinanciranje oko 1,8 milijardi eura dugova (auto)cestarskog semgenta, dogovara u suradnji sa Svjetskom bankom. Je li se aktualni politički krkljanac nakon odgode izdanja državnih obveznica odrazio i na zastoj u pripremama plana reprograma dugova hrvatskih cestarskih poduzeća? Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, resorno je ministrastvo prometa, pomorstva i infrastrukture još prije desetak dana trebalo upriličiti otvaranje financijskih ponuda kandidata za savjetnike za taj posao. Navodno se na pozivni natječaj javilo šest globalnih igrača specijaliziranih za tu vrstu posla. Među njima su i neka dobro poznata imena: Rothschild, Blackstone, Lazard…

Kako se tvrdi u redovima investicijskih bankara, prvotnim je planom predviđeno da savjetnik u roku od tri mjeseca iznese prijedlog plana refinaciranja, nakon čega bi uslijedila operacionalizacija, uključujući i izbor aranžera. Kakve su šanse da se rokovi ne probiju, teško je reći. Dok u Svjetskoj banci cijelu priču zasad ne komentiraju, iz Ministarstva prometa nismo uspjeli dobiti ni krnji odgovor je li planirano otvaranje ponuda obavljeno, kada se očekuje odabir savjetnika te kolike su ukupne potrebe refinanciranja HAC-a, ARZ-a i HC-a u ovoj, a kolike u idućoj godini. Prema okvirnim procjenama, naime, ove godine one iznose 600-700 milijuna eura, a dogodine blizu milijardu eura.  

Koliko ministru Butkoviću i njegovu timu pažnju u posljednje vrijeme odvlače natezanja oko saborske većine vidjet će se uskoro i na primjeru drafta studije poslovnog restrukturiranja Hrvatskih autocesta, za koji je Butković najavljivao da će biti gotov do kraja ovog mjeseca. Što se tiče financijskog restrukturiranja, računalo se da bi se refinanciranje 40-ak posto duga za autoceste rješavalo početkom iduće godine. Prema posljednjim dostupnim financijskim izvješćima, HAC-ove su dugoročne obveze prema bankama i drugim kreditorima potkraj rujna 2015. iznosile 22,3 milijarde kuna, a kratkoročne daljnjih 1,45 milijardi. S oko 3,1 milijardom eura na kraju 2015. zaduženost HAC-a je nešto smanjena u odnosu na stanje na kraju 2014. (s 20,5 dugoročnih i 3,5 mlrd. kuna kratkoročnih obveza).

Ove godine samo dospijeća glavnice duga su mu 466 milijuna eura (uključujći i kamate 575 milijuna eura), a dogodine je to i znatno više. Autocesta Rijeka Zagreb (ARZ), koja se u prva tri lanjska kvartala pohvalila osam posto većim prihodima od cestarina, potkraj trećeg tromjesečja je prema stanju duga bila na 6,9 milijardi kuna ili oko 900 milijuna eura, pri čemu se 6,75 milijardi kuna odnosilo na dugoročne obveze, a manje od 190 na one dospijeća do godinu dana, tj. do kraja rujna 2016.

Kad su posrijedi dugovi i njihovo servisiranje Hrvatske ceste, za razliku od od autocesta, HC uglavnom imaju zaduženja kod domaćih banaka, a ukupne im obveze dosežu približno deset milijardi kuna, a prema financijskom planu, i njima će potrebe refinanciranja 2017. porasti. Uz 1,75 milijardi kuna glavnice, na servisiranje dugova otići će im nešto većih 2,3 milijarde. Ministar Marić je govoreći o projektu restrukturiranja u cestarskom sektoru, a tu se u prvom redu govori o HAC-u, više puta ponovio kako su ovogodišnja dospijeća više-manje riješena, no da se mora gledati na dulji rok. "U iduće tri-četiri godine dospijeva im glavnina dugova, i to manjim dijelom onog povoljnijeg, od multilateralnih financijskih.